Ostani doma
Kreni zdravo
Kako ostati normalan u doba pandemije?
Shutterstock

Koronavirus, COVID-19, karantena, samoizolacija – koliko ste samo puta čuli ove riječi u proteklih nekoliko tjedana? Izgleda kao da je cijeli svijet stao. Sve oči su uprte u koronavirus, nove brojke oboljelih i umrlih, nova žarišta zaraze, nove mjere opreza i zabrane kretanja. Nisu li strah i panika oko koronavirusa sasvim normalni? Kako se s njima nositi? Kako si pomoći?

Osjećaji zabrinutosti i straha su neophodni u ovakvim krizama, ali mogu se pobijediti. Prvo je važno ograničiti izloženost medijima. Slijedite savjete stručnjaka i pratite samo službene informacije od Stožera civilne zaštite RH. Iako je anksioznost prirodni odgovor na nepoznato, a puno toga o ovom virusu je još uvijek nepoznato, normalno je osjećati anksiozne emocije u vezi cijele ove krize zato što nas one pokušavaju zaštititi potičući nas na smišljanje rješenja.

Uz sve to, slijedi nam globalna ekonomska kriza koju su mnogi već počeli osjećati gubitkom posla i prihoda. U pitanju je ozbiljan stres koji se javlja u kriznim situacijama kao što je ova, a kojega je sasvim bespotrebno pojačavati čitanjem neprovjerenih i iracionalnih informacija koje su preplavile internet.

Sljedećih nekoliko savjeta vam može pomoći u nošenju s navedenim stresom te rješavanju straha i panike oko koronavirusa:

  • ograničite izloženost medijima i ne vjerujte svim informacijama koje vam serviraju – imajte na umu da mnogi mediji danas, u prevelikoj želji za masovnim klikovima i dizanju profita, šire dezinformacije pomoću dramatičnih naslova bez ikakve osnove,
  • prestanite gledati videozapise u kojima ljudi opisuju svoja stanja jer će svačiji organizam na virus odreagirati potpuno drugačije – to je isto kao da si idete sami postavljati dijagnozu pomoću Google-a (vrlo pouzdano, ne?),
  • ne pretjerujte s informacijama – dobro je biti informiran i znati osnovne informacije koje su vam potrebne za održavanje optimalnog zdravstvenog stanja, ali ako vam je dosadno u karanteni, radije se posvetite učenju novih stvari ili gledanju filmova umjesto neumornog „scrollanja“ društvenih mreža,
  • učinite ono što je u vašoj moći kako biste zaštitili sebe i ljude oko sebe– uključujući navedene higijenske postupke, socijalno distanciranje i mjere samoizolacije,
  • sudjelujte u zaštiti svoje zajednice – bilo da pomažete starijim i nemoćnim susjedima pri kupnji namirnica ili da samo ostajete kod kuće ne ugrožavajući ostale koji su možda morali izaći zbog posla,
  • imajte na umu da je svatko od nas direktno uključen u borbu protiv koronavirusa – na vama je izbor hoćete li otići vani usred širenja pandemije ili ćete ipak ostati kod kuće i strpjeti se neko vrijeme dok se situacija ne smiri,
  • usredotočite se na pozitivne i vedre teme – imamo dovoljno vremena da poradimo na zahvalnosti, dugo željenim promjenama i usvajanju zdravih navika koje su nam prije bile „nedostižne“ zbog jurnjave za brojnim životnim obvezama,
  • dnevnik zahvalnosti – vrlo jednostavna, a fantastična vježba za izgradnju psihološke otpornosti na stresne situacije je svakodnevno zahvaljivanje za sve, od onih sitnica kao što je udisanje zraka do velikih stvari kao što je neoštećena i sigurna zgrada nakon razornog potresa,
  • potražite virtualnu pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje ili potražite i preuzmite aplikacije koje vam mogu pomoći u borbi protiv stresa,
  • samo duboko dišite – sve će ovo jednom proći, ne gubite nadu,
  • pokušajte održavati rutinu koliko god to bilo teško – ispunite dan uobičajenim aktivnostima i stvarima koje ste radili i prije karantene (npr. ako više ne možete ići u teretanu, to ne znači da ne možete pratiti online treninge i odraditi ih kod kuće),
  • ništa nije isto kao prije, ali može biti slično – ako radite od doma, ne morate se ustati sat vremena ranije da biste se spremili i stigli na posao, ali možete se ipak ustati malo ranije, izvući iz pidžame, složiti neku laganu frizuru i šminku, dobro doručkovati, popiti kavu i baciti se na posao (pomaže održavanju rutine, ali i osjećaju proaktivnosti),
  • pridržavajte se normalnih obrazaca spavanja – koliko god si sada vjerojatno možete dozvoliti filmove do kasno u noć, budite oprezni zato što su cirkadijurni ritmovi direktno povezani sa psihofizičkim stanjem, stoga se preporučuje osmosatno spavanje i buđenje u „normalne“ jutarnje sate,
  • jedite zdravo i vježbajte koliko god je moguće – zdrava prehrana i fizička aktivnost su dobri i za tijelo i za um jer „u zdravom tijelu, zdrav je duh“,
  • iskoristite prednosti društvenih mreža i povežite se s voljenim osobama – socijalno distanciranje može rezultirati depresivnim raspoloženjem, ali zahvaljujući dobrom starom Skype-u, Whatsapp-u i svim ostalim mogućnostima uspostavljanja videopoziva, možemo održavati prijateljstva bez ikakvog izlaganja riziku od zaraze koronavirusom.

Više informacija o koronavirusu potražite ovdje.

Reci što misliš!