Savjeti stručnjaka
Noćno mokrenje kod djece: uzroci mogu biti različiti i važno ih je dijagnosticirati
www.profimedia.hr

Čak 15 do 20 posto djece u dobi od 5 godina mokri u krevet. Stoga u današnje vrijeme o noćnom mokrenju treba otvoreno razgovarati

Noćno mokrenje (enureza) je čest poremećaj u dječjoj dobi koji narušava kvalitetu života kako djeteta tako i cijele obitelji. Nekada se smatralo da je glavi razlog noćnog mokrenja psihološki. No, novije studije pokazuju da enureza može biti uzrok, a ne posljedica psiholoških problema u životu djeteta. Djeca koja mokre noću u krevet se osjećaju različito od svojih vršnjaka, osjećaju ljutnju, stid, promjenjivog su raspoloženja, katkad se povlače u sebe, a katkad su agresivna, te ne mogu sudjelovati u uobičajnim aktivnostima poput školskih izleta, maturalnih putovanja ili kampiranja.

Danas se zna da je noćno mokrenje multifaktorijalni problem uzrokovan prvenstveno nesrazmjerom između noćnog stvaranja mokraće i funkcionalnog kapaciteta mokraćnog mjehura, što je obično udruženo sa čvrstim snom djeteta. 

Da se radi o velikom problemu govori i činjenica da čak 15-20% djece u dobi od 5 godina mokri u krevet. Stoga u današnje vrijeme o noćnom mokrenju treba otvoreno razgovarati, podučiti djecu i roditelje i potaknuti liječnike da odbace neučinkovit stav čekanja i promatranja, te da poduzmu sve što je u njihovoj moći u skladu sa današnjim učinkovitim načinima liječenja, kako bi svako dijete koje pati od noćnog mokrenja postalo suho i sretno.

Što je noćno mokrenje? 

Noćno mokrenje ili enureza je nehotično mokrenje u krevet za vrijeme sna u djece kada je očekivano da bi kontrola mokrenja trebala biti postignuta, a to je dob od pet godina. Kod enureze razlikujemo primarnu od sekundarne i monosimptomatsku od nemonosimptomatske enureze. 

Kod primarne noćne enureze dijete nije nikada postiglo suhoću u kontinuitetu dulju od 6 mjeseci, dok u sekundarnoj noćnoj  enurezi dijete je ponovno počelo mokriti u krevet nakon duljeg vremena suhoće (barem šest mjeseci u kontinuitetu) . 

Za djecu koja imaju samo noćno mokrenje bez istovremenih simptoma poremećaja funkcije mjehura tijekom dana u vidu hitnosti i bjegova urina kaže se da imaju monosimptomatsku noćnu enurezu, dok za onu koja imaju te simptome kažemo da imaju ne-monosimptomatsku noćnu enurezu.

Može postojati i jaka genetska predispozicija

Kako bi dijete noću bilo suho potrebna je uredna funkcija regulacije stvaranja mokraće, normalna funkcija mokraćnog mjehura, te buđenje djeteta kod punog mjehura. U regulaciji stvaranja urina sudjeluje više hormonskih sustava od kojih je najvažniji ADH (antidiuretski hormon). Taj se hormon stvara u hipofizi i zahvaljujući njegovom cikardijalnom ritmu lučenja u većoj se količini luči noću. ADH ostvaruje svoje djelovanje na bubreg preko posebnih receptora na bubrežnim kanalićima i tako povećava resorpciju vode. Na taj način urin postaje koncentriran, te je količina mokraće koja se stvara noću i do 50% manja. U slučaju kada je količina izlučenog hormona noću preniska, stvara se više mokraće što premašuje kapacitet mjehura koji ne može zadržati toliku količinu mokraće i dijete se pomokri u krevet. 

Vezana vijest

savjet stručnjakaKako liječiti noćno mokrenje kod djece?

S druge strane neka djeca imaju smanjeni funkcijski kapacitet mjehura za dob i pojačanu aktivnost mišića detruzora noću. Funkcija njihovog mjehura danju može biti poremećena ili potpuno uredna. Ta djeca često mokre u krevet i više puta tijekom noći. 

U oba slučaja i kod pretjerane produkcije urina kao i kod smanjenog kapaciteta mjehura tj. pojačane aktivnosti detruzora noću, postoji visok prag buđenja. Kada je mjehur pun ili dođe tijekom noći do kontrakcije detruzora kod zdravih osoba dolazi do buđenja, no djeca koja imaju enurezu se teško bude, roditelji često navode da ih je nemoguće probuditi, a kada ih probude ujutro se toga ne sjećaju.

Također se odavno zna da kod primarne noćne enureze postoji jaka genetska predispozicija. Rizik da će dijete mokriti noću ako je mokrio jedan roditelj iznosi 45%, a ako su mokrila oba roditelja čak 75%. 

Kao dodatni rizik za enurezu navodi se i opstipacija. Iako mehanizam nije do kraja jasan smatra se da zadržavanje stolice u završnom debelom crijevu vrši pritisak na mokraćni mjehur i smanjuje mu kapacitet te da peristaltika punog crijeva tijekom noći može potaknuti mišiće mjehura na stiskanje i uzrokovati potrebu za mokrenjem koju djeca ne osjete.  

Hrkanje i apnea u snu također mogu biti jedan od rizika za noćno mokrenje zbog visokog praga buđenja uslijed ometenog sna. 

U sekundarnoj pak noćnoj enurezi jedan od češćih uzroka su infekcije mokraćnog sustava. Stoga kod svakog djeteta koje počne ponovno mokriti u krevet treba napraviti prvo nalaze urina i urinokulture kako bi se ista mogla detektirati. Sekundarna noćna enureza može biti posljedica poremećaja funkcije mokraćnog mjehura, no tada su često prisutni i dnevni simptomi poput hitnog mokrenja i bjegova urina danju. Manji dio pacijenata može imati psihološki uzrok noćnom mokrenju u vidu za njega nekog stresnog događaja, poput rođenja brata ili sestre, rastave roditelja, smrt u obitelji, preseljenje, problem u vrtiću ili školi. Takva enureza obično ne traje dugo. Bitno je istaknuti da u podlozi sekundarnog noćnog mokrenja također mogu biti i različite bolesti poput šećerne bolesti. Stoga je jako važno, da prije nego li se problem proglasi psihogenim, ipak isključimo patologiju. 

Dijagnostički postupak kod ovog problema

Kod svakog djeteta koje noću mokri u krevet jako je važno uzeti detaljnu anamnezu i napraviti dobar fizikalni pregled. Roditelje je bitno pitati o učestalosti i količini mokrenja noću, broju mokrih epizoda tijekom noći i da li se dijete budi nakon što se pomokri. No jednako je važno saznati ima li dijete bilo kakve smetnje s mokrenjem po danu poput učestalog mokrenja uz hitnost i bjegove urina, kakve su djetetove navike pijenja tijekom dana i je li stolica redovita i uredne konzistencije, te postoje li bijegovi stolice. Bitne su nam informacije i koliko dugo dijete spava, da li hrče, da li je do sada imalo infekcije mokraćnog sustava ili neke druge bolesti.

Kod fizikalnog pregleda djeteta koje ima noćno mokrenje moramo pregledati abdomen,  spolovilo i lumbosakralni dio leđa gdje nepravilna glutealna brazda, hiperpigmentacije, dlakavost i slično mogu biti  znak skrivenog neurološkog deficita kao uzroka smetnji sa mokrenjem. Također je važan pregled i tetivni refleksi donjih ekstremiteta.

Nakon anamneze i fizikalnog pregleda potrebno je učiniti nalaz urina i urinokulture koji nas može uputiti u uroinfekciju ili glukozuriju koja se javlja kod diabetesa čiji prvi simptom može biti noćno mokrenje. 

Dnevnik pijenja i mokrenja koji su roditelji zamoljeni voditi tijekom 48 sati daje nam uvid u vrstu i količinu tekućine koju dijete pije kao i vremena kada je pije. Iz tog dnevnika dobivamo puno dragocjenih informacija o nepravilnostima čijim ispravljanjem se može smanjiti  broj mokrih noći. U dnevniku se također bilježi broj i količina mokrenja tijekom dana kao i količina mokrenja noću iz čega dobivamo informacije o funkcijskom kapacitetu mokraćnog mjehura kao i prisutnosti pretjeranog stvaranja urina tijekom noći – noćnoj poliuriji. Funkcijski kapacitet je maksimalni volumen mokraće koji se zabilježi tijekom dana koji uspoređujemo sa normalama za dob djeteta za koje postoje posebne formule kako bi utvrdili da li je uredan, smanjen ili povećan.  Za dijete kažemo da ima noću poliuriju ako je noćno lučenje urina za 30% veće od funkcijskog kapaciteta mjehura. Noćno lučenje urina ako dijete ima pelenu određujemo vaganjem mokre pelene od čega oduzmemo težinu suhe pelene i pribrojimo vrijednost količine prvog jutarnjeg urina. Ako dijete ne nosi pelenu noćno lučenje urina određujemo tako da ga probudimo 1 sat po usnivanju kao i 4 sata po usnivanju, zbrojimo izmokrene količine, te im pribrojimo volumen  prvog jutarnjeg urina. 

Nakon razgovora sa roditeljima i djetetom, kliničkog pregleda uz uvid u 48 satni dnevnik pijenja i mokrenja te nalaz urina i urinokulture radi se ultrazvučni pregled bubrega i mokraćnog mjehura kao i  mikciometrija-uroflow gdje se određuje protok urina u jedinici vremena kao i prisutnost ostatnog urina nakon mokrenja što je osobito važno kod djece koja uz noćnu enurezu imaju i dnevne simptome i/ili uroinfekcije.

Iva Palčić, spec.pedijatar
Uži specijalist pedijatrijske nefrologije
Poliklinika za dječje bolesti Helena, Branimirova 71, Zagreb

 

Pročitajte još:

 Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!

Reci što misliš!