Savjeti stručnjaka
Dermatologinja Vrčić: Što učiniti s ožiljcima nakon akni?
Thinkstock

Vrlo često se nakon izliječenja akni, osobito oblika s težom kliničkom slikom, susrećemo s novim problemom, a to su ožiljci

Akne su kronična upalna bolest od koje najčešće obolijevaju mladi u dobi između 13-25 godina (80-85 posto mladih ima neki oblik akne), no u posljednje vrijeme uočena je povećana učestalost akni i u zrelijoj životnoj dobi (do cca 45 godine -3%). 

Trajanje liječenja je dugotrajno i pacijent za postizanje učinka treba biti strpljiv i uporan. Terapija akne može biti lokalna ili sistemska. Prvi učinci kod pravilno provođene terapije vide se otprilike nakon 4-6 tjedana, i nakon toga primijetit ćemo svaki mjesec još dodatno poboljšanje.

Važno je s liječenjem započeti što ranije kako bi se spriječio nastanak većih upalnih procesa i posljedično stvaranje ožiljaka i postupalnih promjena pigmentacije. Za uspjeh u terapiji akni važan je dogovor i međusobno povjerenje između pacijenta i liječnika

Ožiljci nakon akni: uklanjanje ožiljaka

Vrlo često se nakon izliječenja akni, osobito oblika s težom kliničkom slikom, susrećemo s novim problemom koji nastaju kao posljedica upalnih procesa u koži lica, prsa ili leđa to supostupalne hiperpigmentacije ili hipopigmentacije ili ožiljci.
Danas postoji više načina smanjivanja ožiljaka – već dugo poznati su učinci lasera, kemijskog peelinga ili mikrodermoabrazije, a u novije vrijeme pokazuju se uspješni rezultati nakon primjene nove metode koja se naziva microneedling.

Radi se o metodi kojom se brojnim ubodima kojima ulazimo u dermis izazivaju mikrotraume u dermisu. Koža na te ozljede reagira na način da stanice koje nazivamo fibroblasti počinju lučiti novi kolagen koji polako nadomješta stari. Na taj način dolazi do zacjeljivanja i stvaranja nove strukture kože u tretiranom području.

(Foto: Pixabay.com)

Akne i hrana 

Već dugi niz godina u medicinskoj literaturi se mogu naći oprečni stavovi o utjecaju hrane na pojavu akne. Danas se ipak smatra da hrana kod određenog broja pacijenata hrana ima negativan utjecaj na kožu tj. pojačano se pojavljuju akne kod konzumiranja određene hrane. Pacijenti kod kojih imamo takvu situaciju će nam vrlo česti i sami reći da su primijetili pogoršanje kožnog status nakon konzumiranja hrane poput čokolade, keksi, sira, neke jako začinjene hrane…

Načelno možemo pacijentima preporučiti da smanje unos hrane s visokim glikemijskim indeksom, da smanje unos mlijeka, sireva, čokolade, keksa i da jedu više ribe, voća, povrća i hrane s visokim udjelom omega-3 masnih kiselina.

Akne i hormoni

Hormonski disbalans primarno između estrogena i androgena u korist androgena potaknut će upalne procese i pogoršati akne.

Kada kod žena osim akni imamo i simptome poput pojačane dlakavosti, neredovitih menstruacija i anovulacijskih ciklusa te pojavu prekomjerne tjelesne težine indicirana je hormonalna obrada i konzultacija s ginekologom-endokrinologom.

Akne i menstruacije

Akne kod žena su često pojačane nekoliko dana prije početka menstruacije. Razlog tome je fiziološka promjena razine hormona tijekom menstruacijskih ciklusa. U menstruacijskom ciklusu, u njegovom prvom dijelu dominantan hormon je estrogen, u drugom dijelu ciklusa raste i prevladava progesteron.

Oba hormona estrogen i progesteron padaju na svoj najniži nivo nekoliko dana prije pojave menstruacije tako da u tom dijelu ciklusa testosteron preuzima relativno jaču ulogu (iako je on tijekom cijelog ciklusa na jednom konstantnom nivou, no padom E i P on preuzima ulogu tj. relativno ima jači učinak).

Komedogena kozmetika

Neki sastojci neke kozmetike za njegu, ali i šminke mogu sadržavati tvari (posebno ulja) koje dovode do stvaranja komedona na način da "zatvaraju" izlaz loja iz pilosebacealne jedinice i stvaraju pogodne uvjete za umnožavanje bakterija te nastanak upalnog procesa. Danas tj. unatrag 30-tak godina proizvođači kozmetike paze da u kozmetiku ne inkorporiraju komedogene supstancije. Na internetu se mogu naći dugačke liste tvari koje su sadržane u pojedinim kozmetičkim preparatima i koje treba izbjegavati kao i liste potencijalno sigurnih preparata.

Tanja Vrčić, dr.med., specijalist dermatovenerologije
Poliklinika Hilarus
tvrcic@hilarus.hr

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!

Reci što misliš!