Ostani doma
Vrt i sobno bilje
Koje vrste drveća postoje i po čemu se razlikuju?
Thinkstockphotos.com

Vrst drveća brojne su, a svako ima neko posebno obilježje ili karakteristiku. Nastavite čitati i saznajte koja vrsta raste u vašoj ulici i u koju grupu pripada

Vrste drveća mogli bi nabrajati po preksutra, ali bitno je znati da drveće uvijek pripada jednoj od dvije osnovne grupe: bjelogorici ili crnogorici.

Bjelogorično drveće predstavlja grupaciju stabala kojima lišće otpada u jesen, a ponovno se rađa u proljeće. 

Crnogorične šume sastoje se od vrsti drveća kojima lišće ne otpada i tijekom cijele zime ostaje zeleno odnosno na grani pa se još naziva i zimzelenim. 

U nastavku otkrivamo vrste drveća karakteristične za Hrvatsku i najčešće na našim područjima. 

Obična jela

Drvo jele pronalazimo na planinama diljem Europe, a jedina autohtona jela na području naše zemlje jest Abies Alba tj. obična jela. Najbolje uspijeva u Gorskom kotaru gdje joj odgovaraju uvjeti i razvija se u kvalitetnu biljku. Jele rastu u do 40 metara, a deblo je valjkastog oblika. Krošnja jele je na vrhu ravna, a pupovi nisu prekriveni smolom. Jela je prepoznatljiva po svojim iglicama odnosno četinama koje su duge do 3 centimetara i izrszito ušiljene te sjajne. 

 

Obična smreka

U crnogorične vrste drveća ubraja se smreka koja raste do nevjerojatnih 50 metara i širinu preko metra. Nedostatak joj je nrazvijeni i plitki korijenov sustav koji nema centar već samo bočne korjenčiće. Grane su sabljaste i nepravilnog oblika, a iglice smreke kratke su pa dosežu dvadesetak milimetara. 

Obična bukva

Bukva ili Fagus pripada bjelogoričnoj vrsti drveća. Postoji oko deset vrsta bukve, a na europskom tlu naj rasprostranjenija je Fagus sylvatica tj. obična bukva. Raste do trideset metara  i odlikuje se jajastim listovima te cvjetovima u čupovima. Bukva donosi oraščiće koji se korist za tov i ispašu, a zatvoreni su, sličnu kestenu, u kupolu. 

Hrast lužnjak

Hrast lužnjak nevjerojatna je vrsta koja živi i do tisuću godina. Nema karakterističnu aromu, ali je vrlo neugodnog i gorkastog okusa. Kora hrasta lužnjaa glatka je u mladim danima, a kasnije postaj sve robusnija, ispucala i tamnija. Hrast lužnjak nalazimo na plodnim tima s dovoljno vlage, a gost je šuma diljem Europe. 

Hrast kitnjak

Kitnjak je lužnjakov sunarodnjak, ali ipak postoje razlike između dvije vrste drveća koje mnogi miješaju. Kitnjak raste na brdovitom reljefi i odgovara mu brežuljkastno stanište. Lako ga je prepoznati zbog dugačkih peteljki i plodovima koji rastu direktno na grani. 

Pitomi kesten

Pitomi kesten zasigurno je jedna od najomiljenijih vrsta naših prostora. Plodovi ove biljke glavno su veselje dolaskom jeseni, a visoko su nutritivni. Kesten kasno cvjeta, a med kestena ima ljekovita svojstva te liječi jetru, gastritis, dišne puteve i poboljšava cikulaciju. Plodovi lako opadaju s drva trešnjom. 

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!