Zdravlje
Dr. Barun: 'Važno je da osobe kod kojih postoji sumnja na apneju što prije potraže liječničku pomoć'
www.profimedia.hr

'Apneja može biti uzrokom učestalog noćnog mokrenja, jutarnje suhoće ustiju, jutarnje glavobolje, a dugotrajna, neliječena apneja je čimbenik rizika za kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti', upozorava stručnjakinja

Jedan od češćih poremećaja spavanja, osobito kod muškaraca je apneja - prekid disanja u trajanju od deset ili više sekundi, koji se ponavlja unutar jednog sata više od pet puta. O apneji, iako je česta, malo se govori pa smo dr. sc. Barbaru Barun, specijalistkinju neurologije iz Poliklinike Neurosan upitali da nam kaže kako se ovaj, nimalo bezazlen poremećaj dijagnosticira te ono što je još važnije, kako se liječi. 

(FOTO: dr.sc. Barbara Barun, izvor: Polikilinika Neurosan)

"Opstruktivna apneja u spavanju je poremećaj koji spada u skupinu poremećaja disanja u spavanju. Do prekida disanja u spavanju, odnosno apneje, dolazi jer se gornji dio dišnog puta, a to je najčešće na razini ždrijela, zatvori ili kolabira. Uzrok tome je promijenjena struktura i funkcija mišićnog i vezivnog tkiva ždrijela koja nastaje, najčešće zbog povišene tjelesne težine i nakupina masnog tkiva u vratu", objašnjava dr. Barun.

  • Koji su simptomi apneje i rizici za zdravlje ukoliko se ne liječi?

"Osobe koje imaju opstruktivnu apneju u spavanju neizostavno hrču, a najčeće nisu niti svjesne da imaju prekide disanja u spavanju, nego su partneri u krevetu ti koji čuju da osoba prestaje disati u spavanju. Liječnička se pomoć, stoga, često i traži na inicijativu partnera, a ne same oboljele osobe.

S obzirom da česti prekidi disanja u spavanju narušavaju kvalitetu spavanja, osobe s opstruktivnom apnejom često mogu biti patološki pospane tijekom dana. Apneja može biti uzrokom učestalog noćnog mokrenja, jutarnje suhoće ustiju, jutarnje glavobolje, a dugotrajna, neliječena apneja je čimbenik rizika za kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti", kaže dr. Barun.

(FOTO: Pexels)

  • Kako se dijagnosticira apneja?

Apneja je svaki prekid disanja u spavanju koji traje dulje od 10 sekundi, a ukoliko netko ima više od 30 prekida disanja u sat vremena spavanja, smatra se da boluje od opstruktivne apneje u spavanju teškog stupnja.

"Dijagnostički postupak započinje liječničkim pregledom kod liječnika specijaliziranog za poremećaje spavanja, prilikom kojeg se obave procjene rizika za samu bolest te edukacija osoba o bolesti i mogućnostima liječenja.

Opstruktivna apneja u spavanju se dijagnosticira poligrafijom ili polisomnografijom. Poligrafija je metoda kojom se mjere parametri disanja u spavanju, a može se provoditi i u specijaliziranim laboratorijima, ali i kućnim uvjetima.

Važno je naglasiti da se ona radi samo kod onih kod kojih ne postoji sumnja na plućne i srčane bolest te na druge poremećaje spavanja, poput npr. nesanice.

Cjelonoćna polisomnografija je pretraga koja se vrši isključivo u specijaliziranim laboratorijima za vrijeme koje se mjere osim parametara disanja i drugi vitalnim parametri poput elektroencefalografije.

Procjena koja od metoda je prikladnija za određenu osobu se obavlja prilikom liječničkog pregleda.

Apneja je svaki prekid disanja u spavanju koji traje dulje od 10 sekundi, a ukoliko netko ima više od 30 prekida disanja u sat vremena spavanja, smatra se da boluje od opstruktivne apneje u spavanju teškog stupnja.

Između 15 i 30 apneja u sat vremena označava, umjereni stupanj težine apneje, a između 5 i 15 apneja u sat vremena označava blagi stupanj apneje u spavanju", navodi dr. Barun.

(FOTO: Pexels)

  • Kako se liječi?

"Opstruktivna apneja u spavanju teškog stupnja se liječi upotrebom tzv. CPAP (eng. Continuous Positive Airway Pressure) uređaja u spavanju čija je funkcija upuhivanje atmosferskog zraka pod pozitivnim tlakom u dišni put.

Za liječenje blagog i umjerenog stupnja se koriste oralne udlage kojima se anatomija baze jezika dovodi u takav položaj u kojem je zatvaranje dišnog puta onemogućeno. Jednako tako se mogu provoditi i operativni zahvati na nepcu, bazi jezika i ždrijelu koje provode liječnici otorinolaringolozi, a osobama s povišenom tjelesnom težinom se svakako savjetuje redukcija tjelesne težine.

Važno je naglasiti da opstruktivna apneja može imati višestrukte posljedice za oboljelog. Najupečatljivije su pospanost tijekom dana i povećan rizik za kardiovaskularne bolesti. Uz to, pospanost za vrijeme vožnje je značajan javnozdravstveni problem, a jedan od uzroka pospanosti u vožnji može bit i neliječena apneja. S obzirom da se danas apneja uspješno liječi, važno je da osobe kod kojih postoji sumnja na apneju što prije potraže liječničku pomoć", zaključuje liječnica.

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!

Reci što misliš!