Ostani doma
Zdravlje
Rizik od moždanog udara žene uvelike mogu sniziti promjenom prehrane i životnih navika
Dubravka Petric/PIXSELL

Cilj projekta Dan crvenih haljina je skrenuti pozornost na povećanu incidenciju moždanog udara kod žena i staviti fokus na prevenciju jer već i malim promjenama možemo značajno doprinijeti smanjenju pojavnosti ove bolesti

 

Moždani udar pripada kardiovaskularnim bolestima koje su danas drugi uzrok smrtnosti kako u svijetu tako i kod nas. Ova bolest sve više pogađa mlade ljude, a žrtve su sve češće žene koje, iako generalno osvještenije od muškaraca, često zanemaruju simptome i kasnije, no muškarci zatraže pomoć. Upravo zbog toga prvi petak u veljači u gotovo cijeloj Hrvatskoj obilježava se kao Dan crvene haljine po uzoru na američki Red Dress Day u cilju prevencije ove bolesti modernog doba.

Možemo sniziti rizik modifikacijom prehrane

Čimbenici koji utječu na pojavnost moždanog udara mogu biti nepromjenjivi (dob, obiteljska anamneza), ali na veći dio čimbenika možemo utjecati promjenom prehrambenih i životnih navika.

Promjena prehrambenih navika prvi je korak u prevenciji i liječenju kardiovaskularnih bolesti općenito. Smjernice za prehranu usmjerene su ponajviše na smanjenje unosa soli, kontrolu unosa masnoća, povećanu potrošnju svježeg voća i povrća, mliječnih proizvoda s nižim udjelom masti, cjelovitih žitarica, umjerenu konzumaciju mesa te povećanu potrošnju ribe.

Smanjiti unos soli

Dokazano je kako visok unos soli predstavlja visok rizik za nastanak hipertenzije (visokog krvnog tlaka), a hipertenzija je sekundarno rizični čimbenik za pojavu moždanog udara. Preporuka je Svjetske zdravstvene organizacije da dnevno unosimo do 6 grama (jednu čajnu žličicu) soli, dok je prosječan unos u Hrvatskoj između 12 i 18 grama. Gotovo 80% soli su tzv. skrivene soli koje se nalaze u pekarskim proizvodima, brzoj hrani, grickalicama, suhomesnatim te gotovim i polugotovim industrijskim proizvodima. Preporuka za smanjenje unosa soli je što više čitati deklaracije i tako birati manje slane proizvode, ali i u svoje kuhanje uvrstiti različite začine koji također mogu poboljšati okus hrane.

(FOTO: Thinkstock)

Birati zdrave masti

Masti se često spominju kao „krivci“ za nastanak većine suvremenih bolesti. Ne smijemo zaboraviti da su nam masti važan izvor energije, ali i pojedinih vitamina (A,D,E,K). Ipak, kada govorimo o dnevnom unosu makronutrijenata, masti bi trebalo ograničiti na 30%  te treba voditi računa o odnosu zasićenih, nezasićenih i trans masti. Zasićene masti uglavnom se nalaze u crvenom mesu i punomasnim mliječnim proizvodima, za razliku od nezasićenih masti kojima obiluju riba i morski plodovi, orašasti plodovi i različita biljna ulja (maslinovo, bučino, sezamovo …). Trans masti su zapravo hidrogenizirana biljna ulja kojih najviše ima u slasticama i brzoj hrani i njihov bi udio u ukupnom dnevnom unosu trebao biti što niži (do 2%) jer je dokazano kako previše zasićenih i trans masti u prehrani uzrokuje stvaranje masnih naslaga na krvim žilama što je početni stadij u razvoju ateroskleroze, a posljedično i moždanog udara.

DASH i mediteranska prehrana

Preporučeni obrasci prehrane u prevenciji moždanog i srčanog udara su DASH i mediteranska dijeta. DASH (The Dietary Approaches to Stop Hypertension) prehrambeni režim temelji se na snižavanju unosa natrija, a povećanju unosa minerala odgovornih za snižavanje krvnog tlaka (kalij, kalcij, magnezij). Preporuka je u svakodnevnu prehranu uvrstiti što više svježeg voća i povrća koje time što sadrži obilje vlakana pomaže u regulaciji tjelesne mase, ali može pomoći i pri snižavanju kolesterola u krvi. Dokazano je da niska razina folne kiseline (vitamin B9) predstavlja rizični čimbenik za nastanak moždanog udara stoga je preporuka jesti što više zelenog povrća bogatog spomenutim vitaminom.

Ove smjernice naglašavaju kako je bitna i veličina porcije te je savjet da se pokušaju smanjiti dnevne porcije mesa i tanjur nadopuni s više povrća. Naglasak je na konzumaciji bijelog mesa peradi i što više ribe, a važnost se pridaje i pripremi mesa. Preporučeno je što više kuhati i pirjati meso, a izbjegavati pohanje i prženje s puno masnoća.

Orašasti plodovi bogati su nezasićenim masnim kiselinama i mogu ponekad biti dobar međuobrok, no treba pripaziti na količinu obzirom da sadrže veliku kalorijsku vrijednost.

(FOTO: Pexels)

Mediteranska dijeta temelji se na sličnim principima pri čemu se naglašava i psihosocijalni aspekt odnosno uživanje u hrani. Namirnica koja se uvijek spominje kada govorimo o mediteranskoj prehrani je maslinovo ulje koje sadrži vrlo povoljan odnos masnih kiselina kao i biljni sterol beta sitosterol čijom redovitom konzumacijom možemo smanjiti apsorpciju kolesterola i spriječiti nastanak plaka (ateroma) na krvim žilama te na taj način prevenirati razvoj kardiovaskularnih bolesti.

I DASH i mediteranska dijeta dozvoljavaju povremenu konzumaciju alkohola. Umjerena konzumacija bi bila primjerice čaša vina dnevno uz obrok. Francuzi koji imaju generalno vrlo loše prehrambene navike (masna, začinjena hrana) ipak nemaju tako visoku stopu obolijevanja i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, a smatra se da je to upravo zbog toga što imaju običaj uz obrok popiti čašu crnog vina. Naime dokazano je da crno vino sadrži flavonoidni spoj pod nazivom resveratrol koji dokazano inhibira oksidaciju tzv. „lošeg“ LDL kolesterola što je zapravo inicijalni korak za nastanak srčano - krvožilnih bolesti. Taj fenomen poznat je pod nazivom Francuski paradoks.

Nije dovoljno samo promijeniti prehranu

Osim promjene prehrambenih navika u prevenciji ovih bolesti neizostavna nam je i umjerena fizička aktivnost te izbjegavanje rizičnih ponašanja (pušenje, uzimanje opijata). Značajna promjena je u svoju svakodnevnu rutinu uvesti najjednostavniju aktivnost, a to je hodanje. Hodanje djeluje protektivno na cjelokupni organizam. Pomaže nam da ostanemo u formi, ali i dokazano smanjuje stres kojem smo danas gotovo svi svakodnevno izloženi, a koji je također rizičan čimbenik za sve bolesti suvremenog društva.

Cilj projekta Dan crvene haljine je skrenuti pozornost na povećanu incidenciju moždanog udara kod žena i staviti fokus na prevenciju jer već i malim promjenama u svojoj prehrani i životnom stilu možemo značajno doprinijeti smanjenju pojavnosti ove bolesti.

Josipa Mađarić nutricionistkinja je pri KBC-u Osijek.

 

 

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!