Ostani doma
Zdravlje / Psiha
Prvorođena djeca su rođeni vođe i roditelji više očekuju od njih, a mlađi su buntovnici
www.profimedia.hr

Najstarije dijete ima većinu pažnje roditelja i vjerojatno će osjećati odgovornost prema mlađoj braći i sestrama

Svi znaju da su prvorođena djeca prirodni vođe, srednja djeca su buntovnici, a posljednje dijete u obitelji je razmaženo, ali samopouzdano. Ali od kuda je ovo uopće došlo? Austrijski psihoterapeut Alfred Adler trideset godina prošlog stoljeća prvi je postavio ovu tezu o tome kako redoslijed rođenja u obitelji utječe na karakter. Vjerovao je da je "svaka poteškoća u razvoju uzrokovana rivalstvom i nedostatkom suradnje u obitelji".

Prema Adleru, dijete jedinac nikada se nije moralo natjecati za roditeljsku pažnju i nikad "nije zamijenjeno" s bratom ili sestrom, piše Independent. Slično tome, najstarije dijete dobiva većinu pažnje roditelja i vjerojatno će osjećati odgovornost prema mlađoj braći i sestrama, što se očituje u njihovom perfekcionizmu, marljivosti i savjesnosti.

Drugo dijete se stalno natječe s prvim djetetom i pokušava ga dostići. Djeca u sredini nalaze se između najstarijih i najmlađih, kao takvo srednje dijete se lako naljuti i vrlo je osjetljivo na kritike. Najmlađe dijete se često najviše pamti u obitelji, ali i najviše je ovisno o ostalim članovima obitelji i zahtijeva da se učini sve za njega. U suprotnom se može osjećati neželjeno ili čak kao da ga se ignorira.

Dolazak djeteta utječe na način kako obitelj funkcionira. Ali Adler je smatrao da i drugi faktori igraju važnu ulogu poput veličine obitelji, zdravlja, starosti, kulture ili djetetovog spola. Adlerove teorije i danas se proučavaju, a mnogi su fascinirani kako taj raspored utječe na oblikovanje karaktera.

(Foto: Shutterstock)

Efekt prvorođenih

Prema nedavnoj švedskoj studiji, prvorođena djeca imaju dobre karakterne osobine poput otvorenosti za nova iskustva, savjesnost, emocionalnu stabilnost, susretljivost u odnosu na djecu koja su rođena iza njih. Kao rezultat, vjerojatno će biti na vodećim pozicijama, dok će djeca koja su iza njih biti sklonija riziku i često su samostalna u poslu.

Prvorođeni posjeduju psihološke karakteristike povezane s vodstvom, odgovornošću, kreativnošću, poslušnošću i dominaciji. Također je veća vjerojatnost da će imati više obrazovanje i inteligenciju od mlađe braće i sestre. Vjeruje se da su zbog ovih osobina uspješni. No, drugo dijete ima veću vjerojatnost da će riskirati, pobuniti se, razviti ovisničko ponašanja i manje biti neovisni u odnosu na stariju braću i sestre.

Postoje dva objašnjenja koja mogu opravdati efekt prvorođenog djeteta. Iz evolucijske perspektive, roditelji investiraju u svoje prvorođeno kako bi povećali šanse za preživljavanje i reprodukciju. Mlađi braća i sestre se tada moraju natjecati za ove ograničene roditeljske resurse i pažnju.

Ali djeca koja su rođena posljednja često imaju poseban tretman. To je zato što roditelji sada imaju posljednju priliku uložiti svoja sredstva. Roditelji su starijoj dobi i obično imaju više novaca pa češće investiraju u školovanje posljednjeg djeteta. 

Roditelji također više očekuju od prvorođenog djeteta, disciplina je veća, a ovo dijete trebalo bi biti uzor svojoj braći i sestrama. Prvorođeni moraju zadržati svoj položaj i nikada ne zaostajati za mlađom braćom. Suparništvo i sukob između prvorođenog i kasnije rođenog potomstva rezultat je potrebe za utvrđivanjem svog položaja u obitelji.

Različiti rezultati istraživanja

Neka istraživanja pokazuju jaku povezanost između osobina lidera i redoslijeda rođenja, ali druga ne podržavaju te rezultate. Nedosljednosti u rezultatima proizlaze zbog faktora koji se ponekad zanemaruju kao što su spol braće i sestara i razlika u godina.

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!

Reci što misliš!