Političke stranke poručile su danas kako se odluka Ustavnog suda, prema kojoj referendumsko pitanje o ćirilici nije u skladu s Ustavom, mora poštivati.
"Ustavni sud je Ustavni sud i njihove se odluke moraju poštivati", rekla je predsjednica HSP-a Ante Starčević Ruža Tomašić.
Mišljenja je međutim kako Stožer za obranu hrvatskog Vukovara možda i nije najspretnije formulirao referendumsko pitanje.
Pitanje je, kaže, možda trebalo glasiti "Jeste li za to da se u Vukovar ne uvodi ćirilica dok se ne riješe svi problemi vezani za nestale i povrat imovine" ili pak "Jeste li za to da se Vukovar proglasi mjestom posebnog pijeteta".
"Mi nismo protiv ćirilice, ali smo protiv ćirilice u Vukovaru jer se u tom gradu ćirilica poistovjećuje s agresijom", poručila je Tomašić naglasivši kako se, sve što se u tom gradu događalo od 1991., događalo 'pod ćiriličnom oznakom'.
'Politička kampanja koja je unazadila međuetničke odnose'
"Odluka Ustavnog suda za nas je očekivana jer proizlazi iz Ustava i Ustavnog zakona kao i međunarodno preuzetih obveza RH", kazao je SDSS-ov Milorad Pupovac dodavši kako je šteta što ta odluka nije došla i ranije jer bi, kaže, Hrvatska bila pošteđena dramatičnih političkih kampanja koje su vođene tijekom proteklih više od godinu dana i koje su unazadile političke i međuetničke odnose ne samo u Vukovaru nego i u cijeloj Hrvatkoj.
Nada se, kaže, da će odluka Ustavnog suda biti jasna poruka svima koji su odgovorni za to što je ta kampanja do sada vođena i da će biti dovoljno jasna onima koji nisu svjesni posljedica koje je ta kampanja imala za hrvatske političke i međuetničke odnose.
530.000 razočaranih
Predsjednica Hrvatskih laburista Nansi Tireli ističe da se odluka Ustavnog suda mora poštivati, ali i da se njome samo nastavlja agonija.
"Plašim se da će ova odluka Ustavnog suda donijeti još veći nemir nego da se održao referendum, jer će neki protumačiti da se opstruira održavanje referenduma. Ipak se za održavanje referenduma izjasnilo 530.000 ljudi, koji će sada biti razočarani", smatra Tireli.
'Hitno izmijeniti Zakon o referendumu'
Za Dragana Zelića iz GONG-a odluka Ustavnog suda je i dobra i očekivana.
"Smatrali smo, kao i neki drugi čimbenici u društvu, da referendumsko pitanje nije u skladu s Ustavom, da ograničava pravo pripadnika nacionalnih manjina te da se kosi s temeljnim vrednotama i narušava nacionalnu ravnopravnost", kazao je Zelić.
Iz odluke se, kaže, vidi i određeni kompromisni ton koji je Ustavni sud dao po pitanju provedbe upotrebe ćirilice, manjinskog pisma na području grada Vukovara.
"Smatramo da Vlada i Hrvatski sabor moraju pod hitno uložiti sve napore da izmjene Zakon o referendumu i da se Ustavom reguliraju određene manjkavosti pravnog okvira o referendumu", poručio je Zelić.
'Odlukom Ustavnog suda možemo biti i zadovoljni i nezadovoljni'
U Stožeru za obranu hrvatskog Vukovara kažu da nisu zadovoljni zbog odluke Ustavnog suda da referendumsko pitanje o ćirilici nije u skladu s Ustavom jer neće svoju ideju moći realizirati na razini cijele Hrvatske, ali napominju kako mogu biti i zadovoljni jer je Ustavni sud potvrdio neke njihove stavove.
"Ne bih odluku Ustavnog suda shvaćao previše tragično te mislim da njome možemo biti i zadovoljni i nezadovoljni", izjavio je Hini Stožerov povjerenik za pravna pitanja Vlado Iljkić.
Naglasivši kako odluku Ustavnog suda još nije vidio nego o njoj zna samo iz medija, Iljkić je rekao kako su u Stožeru dakako nezadovoljni što je Ustavni sud referendumsko pitanje stožera proglasio neustavnim te kako je 'sada očito da Stožer sukladno toj odluci neće svoju ideju moći realizirati na razini cijele Hrvatske'.
"I dalje smatramo da je hvatskim građanima trebalo prepustiti da odluče o tom pitanju, ali sada Ustavni sud, ukoliko sam dobro razumio, cijelu stvar 'spušta' na razinu Gradskog vijeća Vukovara odnosno Grada Vukovara", rekao je Iljkić, ponovivši kako inicijativa Stožera za održavanjem referenduma nije bila uperena protiv prava niti jedne nacionalne manjine.
'Političko, a ne ljudskopravaško pitanje'
"Možemo međutim biti zadovoljni činjenicom da je Ustavni sud ovom odlukom potvrdio neke stavove Stožera poput onoga da pitanje dvojezičnosti nije temeljno ljudsko nego prvenstveno političko pitanje", kazao je.
Po njegovim riječima, dio političara, medija i udruga civilnog društva posve neutemeljeno pokušava izjednačiti individualno ljudsko pravo na privatnu i javnu uporabu vlastitog jezika i pisma s kolektivnim političkim pravom na službenu uporabu jezika i pisma nacionalne manjine. To kolektivno pravo nacionalne manjine mogu, ali ne moraju imati i, kaže Iljkić, u velikom broju država i nemaju ili imaju to pravo kada čine najmanje polovinu stanovnika jedinice lokalne ili regionalne samouprave.
Estonija kao uzor
"Ustav Estonije propisuje da manjine mogu pod određenim uvjetima tek kada prijeđu 50 posto stanovništva koristiti svoj manjinski jezik u lokalnoj samoupravi, ali samo kao radni jezik. Ako to može biti tako propisano u Estoniji, ne vidim razloga da i Hrvatska kao članica EU po tom pitanju bude manje suverena", kazao je Iljkić rekavši kako ponekad ima osjeća da Ustavni sud RH odluke donosi "više po politici, a manje po pravu".
Iljkić je podsjetio kako je Stožer za obranu hrvatskog Vukovara u prosincu 2013. prikupio više od 526.549 pravovaljanih potpisa birača za raspisivanje referenduma na kojem bi se birači pitali žele li da se Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina propiše da pravo na ravnopravnu službenu uporabu svog jezika i pisma manjine ostvaruju u sredinama u kojima čine više od polovice, umjesto sadašnje trećine ukupnog stanovništva.
Osim što je referendumsko pitanje Stožera za obranu hrvatskog Vukovara o ćirilici proglasio neustavnim Ustavni sud danas je vukovarskom Gradskom vijeću naložio da u roku od godine dana riješi pitanje dvojezičnih ploča na način da Gradsko vijeće propiše u kojim bi se vukovarskim četvrtima dvojezični natpisi trebali postaviti.
Vladu je Ustavni sud obvezao da u godinu dana od objave ove odluke u Narodnim novinama uputi u parlamentarnu proceduru izmjene i dopune Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u kojima će urediti prikladan pravni mehanizam za slučajeve kad predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave ne provode obveze iz tog zakona, odnosno opstruiraju njegovu provedbu.
Do donošenja izmjena i dopuna Zakona o upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjina nadležna državna tijela neće provoditi taj zakon na području Grada Vukovara uporabom prisilnih mjera, navodi se u odluci Ustavnog suda.
