Dvadeset platformi trenutno vade plin duboko ispod dna mora hrvatske strane Jadrana. Da se pita građane novih ne bi bilo jer RTL istraživanje pokazuje da je 45,5 posto Hrvata protiv bušenja.
S druge strane, 40 posto građana je za. I premijer je brojke vidio i ponovio da se od istraživanja ne odustaje.
"A u životu morate, da bi išli naprijed, neke stvari poduzimati", poručio je ZoranMilanović.
No, baš i nije uvjeren da će se išta otkriti.
"Ako se utvrdi da ima nafte, ma da su za to šanse minimalne, onda ima smisla pitati građane Republike Hrvatske jesu li za to da te bušotine - dakle da te utvrđene rezerve jer za sad još ništa ne znamo - da ih začepimo i prepustimo zaboravu ili da od njih živimo", dodao je.
U HDZ-u čiji su birači većinom protiv bušenja ni nakon RTL-ovog istraživanja ne žele se izjasniti.
"Mi ne želimo u ovom trenutku prejudicirati priču da li nešto treba raditi ili ne, mi čekamo stratešku procjenu utjecaja na okoliš. Mislim da se energetska politika nikako ne bi trebala voditi referendumom", izjavio je DarkoHorvat, predsjednik HDZ-ovog Odbora za energetiku.
Velika većina građana ne misli tako jer čak 74 posto njih želi referendum, a 20 posto smatra da on nije potreban.
Estradnog predvodnika kampanje 'protiv' najviše je iznenadila podijeljenost Hrvatske.
"Anketa pokazuje da oni na kopnu hoće bušenje što je logično zato što oni pravu problematiku ne vide. Ja sam uvijek protiv bušenja jer turizam je naša najjača grana", rekao je OliverDragojević.
Turizam ili bušenje - kriva je teza, poručila je jučer za RTL ravnateljica Agencije za ugljikovodike BarbaraDorić.
"Ova djelatnost u ovoj državi postoji već 60 godina. To je isto kao da raspisujemo referendum da li ćemo sijati pšenicu", izjavila je Dorić.
Potpuno suprotan stav u ORaH-u. "Mene veseli to što se polako mijenja raspoloženje javnosti o ovom izuzetno važnom projektu, smatram da je to rezultat toga što se građani informiraju više", rekla je MirelaHoly.
Ne informiraju se više, nego se dezinformiraju, smatraju stručnjaci. Jer su nestručni, kažu, preglasni u ovoj raspravi.
"Ne čudi me takav postotak, čisto jer vjerujem i dijelom zbog toga što nisu dovoljno informirani o stanju struke", smatra Zdenko Krištafor iz Zavoda za naftno inženjerstvo s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.
Ugovori s koncesionarima trebali su se potpisati početkom ovog mjeseca, no Italija, Crna Gora i Slovenija poslale su zahtjeve za konzultacije o studiji o utjecaju na okoliš pa je sve odgođeno za početak lipnja.
