Raspuštanje Sabora i nova Vlada, odlasci političkih prvaka, sukobi, nova lica na sceni, oštra retorika... Sve to obilježilo je godinu na izmaku. Premda je 2016. bila sve a samo ne dosadna, pokušali smo u deset točaka pobrojati sve ono što nam se učinilo zanimljivo a za što sa sigurnošću možemo reći da je obilježilo godinu. Pred vama je sasvim osoban izbor deset događaja i osoba po kojima ćemo pamtiti 2016. godinu. Ne nužnim redoslijedom kako su se događali, već po važnosti spomenutih za Hrvatsku i njenu budućnost.
Ina Ina
INA-MOL
Turbulentna 2016. godina završava u sjeni rasprava oko sudbine Ine. Nakon što je arbitražni sud u Ženevi presudio kontra Hrvatske, sudbina Ine postala je prvorazredno političko pitanje. Isti dan, na sam Badnjak, kada je predsjednik Vlade Andrej Plenković na konferenciji za novinare objavio kako je Hrvatska izgubila spor, premijer je poručio da su HDZ i Most dogovorili preuzimanje Ine od Mađara. Pitanje je kako i kojim novcem. Zadnje informacije idu u smjeru da će se u preuzimanje dionica naftne kompanije krenuti sredstvima od prodaje 25-postotnog udjela u Hrvatskoj elektroprivredi (HEP). Ta je ideja naišla na žestoke kritike u hrvatskoj javnosti. Nesumnjivo, pitanje budućnosti Ine bit će prvorazredna tema i u sljedećoj godini.
OPTUŽNICE U BIH
Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine u petak 30. prosinca je podiglo optužnicu protiv devetorice bivših zapovjednika i pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) zbog ratnih zločina nad zarobljenim Srbima s područja Orašja. Oni su uhićeni potkraj listopada, a osmorica su u istražnom pritvoru provela mjesec dana. Nakon toga su pušteni da se brane sa slobode uz mjeru zabrane napuštanja boravišta i oduzimanja putnih isprava. Uhićenje je izazvao zategnute odnose između Hrvatske i BiH nakon što su brojni hrvatski dužnosnici izrazili nezadovoljstvo zbog pritvaranja osumnjičenika, unatoč tome što su svo vrijeme bili dostupni pravosudnim tijelima u susjednoj državi. Prvi na popisu optuženih je umirovljneni general Đuro Matuzović (64) koji je u ratu bio zapovjednik Zbornog područja Orašje. Optužnica je podignuta i protiv Ive Oršolića 64), Tade Oršolića (56), Marka Dominkovića (54), Jose Nedića (60), Marka Blažanovića (61), Mate Živkovića (54), Ante Živkovića (47) i Stjepe Đurića (51).
PRIJEPORI OKO KURIKULARNE REFORME I STANJE NA FILOZOFSKOM FAKULTETU
Već od dolaska Predraga Šustara na mjesto ministra znanosti, obrazovanja i sporta u dijelu javnosti i medija se počelo špekulirati o tomu da će Cjelovita kurikularna reforma (CKR) biti zaustavljena, odnosno da na čelu Ekspertne radne skupine za njezinu provedbu više neće biti Boris Jokić, znanstvenik Instituta za društvena istraživanja. Iako je ministar Šustar u nekoliko navrata opovrgavao postojanje prijepora koji bi zaustavili njezino provođenje, razmimilaženja u njegovim i Jokićevim stajalištima kulminirala su krajem svibnja kada je Ekspertna radna skupina za provođenje CKR-a održala konferenciju za novinare gdje je Jokić izjavio: "Spremni smo odstupiti s mjesta, ali uvažavajući važnost ovoga što radimo, jer važno je za svako dijete i za svakog roditelja - dajemo ministru Šustaru rok do srijede, 25. svibnja do 10 sati da se očituje o reformi kurikuluma. I treba do tada reći javnosti ide li se u ovu reformu ili ne, ima li Republika Hrvatska novaca za reformu ili ne. Važno je isplatiti i zaostatke ljudima, članovima Radne skupine".
"Rečenica 'Dajmo podršku kurikularnoj reformi' koju slušamo od raznih političkih subjekata ne znači ništa ako ta podrška nije stvarna", rekao je tada voditelj refome Jokić.
Dogovor nije potignut te je 1. lipnja u Zagrebu i u još nekoliko hrvatskih gradova održan prosvjed potpore kurikularnoj reformi. Oko 25 tisuća građana okupljenih na središnjemu zagrebačkom trgu i još desetak - dvanaest tisuća u drugim gradovima Hrvatske - Križevcima, Puli, Poreču, Rijeci, Slavonskom Brodu, Osijeku, Virovitici, Varaždinu, Splitu, Zadru, Korčuli i Dubrovniku, te u inozemstvu - Londonu, Parizu, Berlinu, Budimpešti, Bruxellesu, Šangaju i Dohi poručilo je političkim strukturama "da maknu šape s obrazovanja i prepuste ga učiteljima i profesorima koji znaju, hoće i mogu stvoriti modernu školu".
Godinu na izmaku obilježila su sukobljena stajališta uprava zagrebačkoga Filozofskog fakulteta (FF) (one bivše na čelu s dekanom Vlatkom Previšićem, kao i sadašnje s obnašateljem dužnosti dekana Željkom Holjevcem) povezana s mogućim izvođenjem zajedničkih dvopredmetnih studija s Katoličkim bogoslovnim fakultetom istoga sveučilišta(KBF).
RAST GOSPODARSTVA, REKORDNA TURISTIČKA SEZONA
Zagrebačka burza
U cijeloj ovoj godini, koju su obilježili ubrzanje rasta domaćeg gospodarstva i rekordna turistička sezona, Crobex index je skočio za 18,05, a Crobex10 za 17,1 posto, što je njihov prvi rast u dvije godine.
U posljednjem tjednu 2016. u fokusu ulagača bila je dionica Ine jer je premijer Andrej Plenković prošloga vikenda izvijestio da Vlada kani od mađarskog MOL-a otkupiti njegov cijeli udjel u domaćoj naftnoj kompaniji.
Zahvaljujući tome, cijena Ine početkom tjedna snažno je porasla, pa je u jednom trenutku dosegnula 3.600 kuna, najvišu razinu od travnja prošle godine.
No, u drugom dijelu tjedna izgubila je sve te dobitke, pa je u petak cijena Ine pala na 2.900 kuna, što je 0,85 posto manje nego što je iznosila tjedan dana prije. Promet tom dionicom dosegnuo je prošloga tjedna 1,8 milijuna kuna.
Turizam
Hrvatsku je ove godine odnosno do zadnjih dana prosinca posjetilo 16,3 milijuna turista, a ostvarili su 91,3 milijuna noćenja, ili oko 11 milijuna noćenja više nego lani, što su rekordni rezultati koji će se vidjeti i u porastu ukupnih turističkih prihoda na oko 9,5 milijardi eura te u nastavku turističkih porasta i u 2017.
BDP i potrošnja
Početkom prosinca Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je drugu procjenu prema kojoj je hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u trećem tromjesečju porastao 2,9 posto na godišnjoj razini, kao što je pokazala i prva procjena.
To je već osmo tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 2,8 posto.
Rast od 2,9 posto je najbrži još od drugog kvartala 2008. godine, kada je BDP porastao po istoj toj stopi.
Ubrzanje rasta gospodarstva ponajviše se zahvaljuje rekordnoj turističkoj sezoni i snažnom rastu osobne potrošnje.
(NE)OČEKIVANI ODLASCI POLITIČKIH LIDERA
Prije samo godinu dana Tihomir Orešković bio je mandatar i pripremao se za najmoćniju poziciju u državi. Sada je u Kanadi, a iako se vraća za Novu godinu ponovno razmišlja o odlasku u inozemstvo. Jer baš kao što se teško formirala, Vlada s njim na čelu je isto tako i funkcionirala, pa se sve urušilo za manje od pola godine.
Orešković je u međuvremenu učio hrvatski, službeno putovao; uz ostalo išao na audijenciju kod Pape, uživao u državnim rezidencijama i sudjelovao na manifestacijama.
Na izvanrednim parlamentarnim izborima odbio je sudjelovati, ali nakon njih aktivirao je pravo na isplatu šest mjeseci pune i šest mjeseci pola plaće.
No, ove godine bilo je puno velikih odlazaka. Glavni rivali i žestoki protivnici, Zoran Milanović i Tomislav Karamarko, nestali su sa scene.
Nakon intenzivnog desetljeća na čelu SDP-a Zoran Milanović najavio je povlačenje iz stranke u koju se učlanio prije 17 godina. Odlučio je to nakon poraza na parlamentarnim izborima, a sad kreće u novi, konzultantski biznis.
Još se čeka da službeno zamrzne saborski mandat, plaću uredno prima iako u Sabor ne dolazi, a svom je nasljedniku, barem na vani, pružio potporu.
Uz pljesak Bernardiću, išetao je s političke scene, baš kao i koji mjesec prije Tomislav Karamarko.
Puno teže nego Milanović i ne nakon izbora nego u jeku afere Konzultantica. Pružao je višetjedni otpor, a onda je prvog dana ljeta stisnut uz zid. Što radi sada, gotovo pola godine poslije, i dalje je nepoznanica, ali saborsku plaću prima jer je i on, kao i Orešković aktivirao model 6 plus 6.
Iako je i dalje član HDZ-a od tada se nikada više nije pojavio u stranci u koju se prvi put učlanio 1989. Svom nasljedniku Andreju Plenkoviću čestitao je na Facebooku, na kojem je još aktivan.
Petrov, Karamarko, Orešković
PAD VLADE/NOVI IZBORI
2016. godina bila je obilježena neviđenim političkim dramama, što pozitivnim, a što negativnim. Raspušten je Hrvatski sabor, ostavke su dali Tihomir Orešković, Tomislav Karamarko, Zoran Milanović, došlo je do nikad većeg prosvjeda za obrazovanje, turistička sezona nikad nije bila bolja, a godina je zaključena izvanrednim parlamentarnim izborima. Od prošlog od ovog Božića promijenili smo dva saziva Sabora i čak tri premijera, a obje glavne političke stranke promijenile su čelnike. U novu godinu tako ulazimo s potpuno drugačijim političkim akterima, MOST-ov predsjednik predsjeda Saborom, usvojen je proračun kao i porezna reforma, a dio oko reforme poreza na dohodak podijelio je javnost.
Leopold Mandić
TIJELO SV. LEOPOLDA MANDIĆA U ZAGREBU
Tisuće vjernika pohodile su zagrebačku katedralu kako bi vidjeli tijelo svetog Leopolda Bogdana Mandića, dodirnuli ga i pomolili se. U Zagreb je sredinom stravnja iz Padove stiglo tijelo svetoga Leopolda Bogdana Mandića. Jedinstveni je to događaj koji se uklapao u Godinu milosrđa i 150. obljetnicu rođenja ovoga hrvatskog sveca. Dolazak su označila zvona zagrebačke prvostolnice. Tijelo svetog Leopolda nakon molitve uneseno je u katedralu. Svečani doček i liturgiju predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
Ni ovaj događaj nije mogao proći bez kritika jednog dijela javnosti i žestokih rasprava pa je dolazak tijela sv. Leopolda u jednom trenutku prerastao u prvorazrednu političku temu koja je svakako obilježila godinu na izmaku.
SABOR NIKAD "ZABAVNIJI"
U Hrvatskom saboru u ovoj su se godini 'vukli potezi' nezabilježeni u četvrt stoljeća modernog hrvatskog parlamentarizma: Sabor je donio odluku o samoraspuštanju, saborska većina srušila je vlastitu Vladu i premijera, na Markovom su se trgu izmijenila dva saziva s tim da je osmi imao najkraći mandat od jedva šest mjeseci. S novim parlamentom došle su i nove prakse, poput jedenja pizze u Sabornici, a uvrede koje pršte iz saborskih klupa i s govornice gotovo da su postale standard ponašanja. "Lažete! lažete! Lažete!", "Ne zaj...!", "Luđak jedan!", "Dosta je Vaših svinjarija!" tek su neke od uvreda kojima su se međusobno častili zastupnici tijekom protekla dva mjeseca u Saboru.
Mijo Crnoja
AFERE MINISTARA
Vlada Tihomira Oreškovića nije ni počela raditi svoj posao, "puknula" je afera oko ministra branitelja Mije Crnoje i njegovog prebivališta i straćare u Samoboru... U jeku velike rasprave oko kurikularne reforme, na meti žestokij kritika nalazio se tadašnji ministar obrazovanja Predrag Šustar. U velikoj aferi, zbog koje je na kraju kao i Crnoja morao otići, našao se i prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko. Na žestoke kritike po stupanju na dužnost ministra obrazovanja naišao je Pavo Barišić kojeg se optužuje za plagiranje o čemu smo i mi iscrpno izvještavali.
IVAN PERNAR, ZLATKO HASANBEGOVIĆ I - ANDREJ PLENKOVIĆ
Jedan je obilježio početak godine, drugi je glavna zvijezda medija u Hrvatskoj, regiji, ali i šire. Bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović mogao se komodno naći u rubrici "afere ministara". Od trenutka dolaska na mjesto ministra konstatno je svojim odlukama i stvarima iz prošlosti bio u prvom planu. Od trenutka kada je ugasio Stručno povjerenstvo za neprofitne medije, Hasanbegović se našao na meti kritika, a onda su u medije počele izlaziti iz njegove prošlosti, kao i sporne izjave. To mu je priskrbilo status najomiljenijeg političara na desnici, ali i status mete žestokih kritika s ljevice.
Ulaskom Ivana Pernara u Sabor, ništa više nije bilo isto. Njegovi obračuni s političkim elitama, izjave koje nerijetko graniče s teorijama urote, učinili su od tog mladog saborskog zastupnika svojevrsnu zvijezdu onog dijela Hrvatske koji više ne vjeruje u političke elite, od SDP-a do HDZ-a, koje smatraju odgovornima za situaciju u kojoj se sami, zajedno s Hrvatskom, nalaze.
Andrej Plenković u samo je nekoliko mjeseci od eurozastupnika došao do mjesta predsjednika Vlade. Preuzeo je HDZ opterećen padom Vlade i popularnosti. Pobijedio je izborima i formirao novu Vladu. Zasad uspjeva odgovoriti na sve izazove koji su postavljeni pred njim, ali 2017. bit će mu izazovna u svakom pogledu. Priča oko Ine i MOL i kako će se to razvijati svakako će mu obilježiti sljedeću godinu i pokazat kako će se razvijati njegova daljnja politička karijera.
