Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
Zubi kod čovjeka

Znate li koliko imamo zuba?

Zubi kod čovjeka rastu dva puta tijekom njegovog života. Zub je koštani organ koji se nalazi u ustima većine kičmenjaka. Koliko imamo zuba kao odrasli ljudi? A kao djeca?

Image
Foto: RTL
Vijesti.hr/ 1.6.2018. u 21:55
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Zubi (lat. dens, dentis, grč. δόντι) su kalcificirani organi, koji se nalaze na početku probavnog trakta, u usnoj šupljini. Usađeni su u alveolarne nastavke gornje i donje vilice i smješteni u zubne čašice (alveole) .[1] Čovjek obično ima 32 stalna i 20 mliječnih zuba.

Zubi kod čovjeka rastu dva puta tijekom njegovog života. 
Prvi zubi su mliječni zubi, a oni koji narastu kasnije su stalni zubi. 

Koliko imamo zuba? 
Prvih zubi ima 20, po 10 zuba u svakoj vilici. 4 sjekutića, 2 očnjaka i 4 kutnjaka. Oni nastaju negdje oko tridesetog tjedna prije rođenja. 
Kod većine djece prvo izrastu donji sjekutići, obično kada beba ima oko 6 mjeseci. 
U drugoj polovici prve godine djetetova života izrastaju i ostali mliječni zubi. 

Nakon 6. godine života mliječni zubi počinju ispadati i zamjenjuju ih stalni zubi. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Koliko imamo zuba kao odrasli ljudi?
Od 32 stalna zuba kod odrasle osobe, 28 ih izbija između 6. i 14. godine. A ostala 4, treći kutnjaci i umnjaci, izbijaju između 17. i 21. godine života.
 Stalnih zubi u svakoj vilici ima ukupno 16 i to:4 sjekutića, 2 očnjaka, 4 pretkutnjaka i 6 kutnjaka. 

Na svakom zubu se razlikuju tri osnovna dijela: kruna, vrat i korijen.[2]

Upravo se čita

Image
ŽIVOT NA VAGI

Edo pitao Šteficu otkud mu je poznata: 'Studirali smo zajedno na kineziološkom'

Jednokorjeni zubi su sjekutići, očnjaci i pretkutnjaci.
Dvokorjeni zubi su gornji prvi pretkutnjak i svi donji kutnjaci,
Trokorjeni zubi su gornji kutnjaci (prvi i drugi).
Nastanak zuba možemo objasniti pomoću dvije teorije koje se zasnivaju na analizi fosilnih ostataka.
Iako niti jedna od njih nije u potpunosti potvrđena
Trituberkularna teorija ili teorija diferencijacije kaže da je humani zub nastao od jednokvržičnih zuba reptila.  Ovu teoriju je objavio Osborne 1888. god. koji smatra da su se na postojećoj kvržici prvo pojavile dvije oštre elevacije, od kojih su daljom evolucijom nastale još dvije kvržice. U periodu Jure pojavile su se i dodatne kvržice, te su tako formirane okluzalne površine današnjih kutnjaka.

Konkrescentna ili dimer teorija smatra da su današnji zubi sisavaca nastali spajanjem pojedinačnih zuba reptila, i da broj kvržica odgovara broju spojenih primarnih zuba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Predložio ju je Bolk 1916. god. u njoj kaže da su složeni zubi sisavaca nastali nepotpunim cijepanjem jednostavne dentalne osnove reptila.

Zanimljivost je da su ljudi koji su imali sve svoje zube sa 74. godine imali puno veće šanse da dožive 100-tu, otkrila su istraživanja objavljena u časopisu Periodontology 2000.
Dok su oni koji su izgubili pet ili više zuba do 65. više patili od ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes i osteoporozu, što uvelike utječe na kvalitetu života čovjeka.

Vijesti.hr/ 1.6.2018. u 21:55
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Image

Štrlek pokazao široku lepezu svojih rješenja: Iz sedmerca zabio kroz noge vratara Bahreina

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba