Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
do sada se samo nagađalo

286 tisuća tona hrane! Toliko u Hrvatskoj na godinu završi u smeću pokazali su rezultati prvog istraživanja

Iako se i prije nagađalo o tim brojkama, ovo su prvi podaci iz prakse do kojih je došlo Ministarstvo gospodarstva

Željka Miša/ 4.1.2022. u 22:05
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Rižoto s povrćem u hotelu Osijek pojest će se do zadnjeg zrna jer su gosti prije svog ručka obaviješteni i osviješteni o problemu bacanja hrane. 

"Edukacijom djelatnika, postavljanjem letaka za goste kojima njih informiramo o smanjenju otpada od hrane i nekakvim malim promjenama u posluživanju, a to je npr stavili smo uz veliki tanjur i mali tanjur", ispričala je Sandra Đurđević, direktorica Hotela Osijek.

Image
poskupljenja u Njemačkoj?

Ministar poljoprivrede želi povećati cijene određenih proizvoda jer smatra kako su građani debeli

Image
poskupljenja u Njemačkoj?

Ministar poljoprivrede želi povećati cijene određenih proizvoda jer smatra kako su građani debeli

I za pet mjeseci rezultat, manje bačene hrane za 11 posto. Ovo je jedan od primjera kako bi se moglo na kraj stati enormnoj brojci bačene hrane u Hrvatskoj, 286 tisuća tona na godinu. Više od polovine bačeno je iz kućanstava, a ostatak iz restorana, trgovina i tvornica. Po stanovniku je to ukupno 71 kilogram na godinu.

"Malo više od 50 posto otpada na onaj nejestivi dio, kosti, ljuske od jaja, kora od krumpira. Ali ono što je problematično i gdje svakako možemo utjecat je ovih preko 40 posto gdje imamo 20 posto hrane koja se pokvarila, 18 posto hrane koje smo kupili previše. Recimo četiri posto ispitanika je odgovorilo pa ta hrana mi se nije jela i onda sam ju bacio", kaže Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Slikovito rečeno, sva hrana koja se baci stala bi u 12 tisuća šlepera koji bi tvorili kolonu dugu 190 kilometara! Kao od Zagreba do Slavonskog Broda. Kamioni s jestivom hranom stajali bi u koloni, primjerice, od Zagreba do Kutine.

Za svu bačenu hranu moglo bi se kupiti preko 360 tisuća štruca kruha, a svaki stanovnik Splita i Slavonskog Broda dobio bi po jedan kruh.

Upravo se čita

Image
DRAMA U ZAVRŠNICI

Luka neugodno iznenađen Marininom pobjedom: 'Totalna blamaža i razočaravajuće - jednostavno tragedija!'

Prema istraživanju, najviše se bacaju meso, riba i jaja. Više bacaju ljudi koji žive u stanovima, a manje u kućama s dvorištem i životinjama. Više u Dalmaciji, manje na kontinentu.

"Ja sam uvijek djeci govorila odnesite kući pa će pojesti baka, mama, pa ćeš za večeru pojesti. Ne, oni bace u prvi koš za smeće. Sada da li je to tipično za Dalmatince ne bih znala reći", kaže Zrinka Lovrić Caparin iz Šibenika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Cilj je do 2030. otpad od hrane smanjiti za 50 posto. Ovaj globalni problem gladnih ljudi s jedne i bačene hrane s druge strane, govori da je trulo još nešto osim odbačenog povrća.

Željka Miša/ 4.1.2022. u 22:05
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Image
DONIO NOVINE SRPSKIH MEDIJA

VIDEO Zekanović preimenovao Plenkovića u 'Aleksandar'. Na koga je mislio? Prije toga 'oponašao' je Vučića...

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba