U Dubrovniku se ne živi, u Dubrovniku se zarađuje. Percepcija je to pojedinih, i domaćih i gostiju, koji hrvatsku turističku perjanicu manje smatraju gradom, a više bankomatom.
U posljednje vrijeme grad pod UNESCO-ovom zaštitom doslovno se počeo pretvarati u uređaj za izdavanje novca.
Bujanje suvenirnica stalan je dubrovački trend. No, bankomati ih dostižu jer, ne daj bože, da turistima nestane gotovine.
Na Stradunu 21 bankomat
To se ne može dogoditi na najljepšoj ulici na svijetu jer je u 300 metara Straduna ugrađen čak 21 bankomat.
"Pohlepa je postala tako strašna da svi ljudi daju za tih tisuću eura, koliko ti bankomati donose na mjesec, svi su spremni dat svoj izlog, pohlepa je poružnila ovaj grad", kazala je Tanja Duggelin iz Dubrovnika.
"Prije su izlozi služili da se na njima sastaju ekipe i u điru se odmjerava i gleda nekoga drugoga, a danas je sveukupna komercijalizacija cijeloga svijeta, svega što se može prodati i na čemu se može zaraditi, tako da se gubi ljudskost", rekao je pak Edi Jertec iz Dubrovnika.
Bankomati su i po starim dubrovačkim ulicama
Ako novac niste podigli na Stradunu, možete to učiniti u ostalim starim dubrovačkim ulicama.
"Vrlo je lako doći do gotovine ovdje, u starom gradu. - Jesu li vam atraktivni svi ti bankomati na ovim starim ulicama? - Ne, nisu mi atraktivni, čini se kao da su svuda, dovoljno bi bilo nekoliko njih", rekao je Nick iz SAD-a.
"Gradovi poput Londona, Oxforda, Stratforda koji imaju povijesnu baštinu, u središtu imaju nekoliko bankomata, a ovdje ih je 20-ak. Nisam vidjela ništa slično, vrlo je komercijalno", kazala pak je Carol iz Engleske.
Grad ne može zabraniti iznajmljivanje izloga
Grad privatnicima ne može zabraniti iznajmljivanje izloga za bankomate.
"Ono što vjerujemo da će pomoći jest plan upravljanja koji bi trebao za nekih 10-ak mjeseci biti gotov i koji će dati onda upute na koji način će se gospodariti javnim površinama, ali i svima ostalima", kazala je zamjenica dubrovačkoga gradonačelnika, Jelka Tepšić.
Do tada ima vremena i mjesta za nove bankomate u UNESCO-voj baštini, čije bujanje u tišini promatraju i dubrovački konzervatori.
