Gredelj. Tvornica u kojoj su se nekoć proizvodile i popravljale lokomotive i tramvaji, danas je ogroman napušten kompleks usred glavnog grada. Tvrtka je preselila na periferiju i otišla u stečaj, a atraktivna lokacija 15 minuta pješice od Trga propada.
Već 30 godina priča se o tome kako je obnoviti, a danas smo konačno saznali i kako bi Gredelj u budućnosti mogao izgledati. Parkovi, zelenilo, tržnica, nova zgrada HNK, podignute pruge, novi autobusni kolodvor, nove zgrade, sve bi to stalo na prostor velik kao 40 nogometnih terena. I nije ovo neko bezvezno bajanje koje se nikad neće ostvariti: podupire ga Europska banka za obnovu i razvoj. Misli da bi projekt mogao privući ulaganja od 1,6 milijardi eura, i otvoriti 10 000 radnih mjesta.
U njoj je radilo 1400 ljudi. Proizvodili su vagone, tramvaje i dizalice. Ovako je nekada izgleda tvornica Gredelj, sada - neodržavano, neiskorišteno i uništeno, sve je propalo. U budućnosti će to biti grad u gradu. Imat će sve: ulice, trgove, parkove, tržnice, poslovne i stambene zgrade.
"Osim škola i muzeja i potencijalno novog kazališta ovdje se može napraviti značajna količina javnih površina. Ali i izmještanje državne imovine. Jako puno državni agencija radi u neadekvatnim zgradama", rekao je arhitekt i autor studije revit Marko Dabrović.
I ovaj prostor neadekvatan je za bilo što. 666 nije u funkciji. Slavko, Stjepan, Zlatko i Ljubo svoje smjene odavno su odradili. Nema više radnika, ostale su samo žabe, a prostor koji se proteže od željezničkog do autobusnog kolodvora na 45 hektara potres je dokrajčio. U vlasništvu je Grada Zagreba i Hrvatskih željeznica.
Zona koja je od Trga bana Josipa Jelačića udaljena svega 15 minuta hoda površinom je dvostruko veća od jezgre Dubrovnika, a po potencijalnom broju stanovnika jednaka je Čakovcu. Samo ovakvih ogromnih hala nekadašnje tvornice ovdje je 10.
Industrijska baština i vodotoranj koji je simbol nekog prošlog vremena bit će sačuvani. Ostaje nekoliko hala i ljevaonica. O najnovijoj studiji i budućem izgledu grada razgovarali smo s urbanistom koji je 1985. bio gradonačelnik Zagreba.
Mi u Hrvatskoj ne znamo održavati, napravimo jako lijepe stvari i onda uništimo. Tako i ovdje
Na studiji koja donosi novi izgled grada radilo se od 1995., a posljednjih godinu dana intenzivno.
Ono što se ovdje treba štiti je neki javni interes. A to je taj centralni prostor s velilikim halama koji će se povezati lenucijeva potkova i tako da bi se direktno spojili s krešimirovim trgom.
Spojiti sjever i jug grada.
Na ovoj lokaciji u samom centru grada ovo je nužno
rekonstruirati, morat ću koristiti ružnu riječ i reći porušiti
jer je sve devastrirano. Vidio sam da su tu predviđeni parkovi,
trgići, zelene površine naravno da time zagreb puno toga
dobiva.
Dobivaju i građani.
Stvarno je poželjna obnova, svaka čast onome tko je pokrenuo inicijativu. Ruglo u centru grada? U najmanju ruku.
To bi bilo potrebno ovom gradu. Ova strana izgleda katastrofa, stvarno katastrofa.
Da je to katastrofa uvidjela je i Europska banka za obnovu i razvoj koja je prepoznala potencijal lokacije i naručila izradu studije. Smatraju da bi u 15 godina projekt mogao privući ulaganja od 1,6 milijardi eura, te 10 do 15 tisuća radnih mjesta.
Pa novaca ima u Hrvatskoj. Imate mirovinske fondove gdje nemaju ulagati, ovo je idealno za njih.
Ideja i studija su tu, ako bude novca i volje vlasnika te investitora mogao bi ovo za 10-20 godina biti novi centar grada.
