Raj za ljubitelje roštilja u jednom zagrebačkom restoranu.
"Najviše idu punjene vješalice, pljeskavice, uštipci, kobasice, dimljena vješalica", kazao nam je Nikola Stojsavljević, majstor roštilja.
A baš kad se krene roštiljati u punom jeku u prirodi treba biti na oprezu. Nakon pečenja na mesu ne smije biti tragova krvi i sukrvice jer vreba potencijalna opasnost - izvor zaraze hepatitisa E, upozoravaju stručnjaci.
"Najrizičniji čimbenik za hepatitis E je svinjsko meso što znači da kad krene sezona roštiljanja, važna je dobra termička obrada, temperatura iznad 70 stupnjeva i dulje od 30 minuta", objasnio je Pavle Jeličić, voditelj Službe za zdravstvenu ekologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Gotovo trećina domaćih i divljih svinja u Hrvatskoj je prokužena tim virusom. Najzastupljeniji je kod svinja do pola godine života koje završe u prehrambenom lancu. Opsežno istraživanje radilo se u molekularnom laboratoriju u Hrvatskom veterinarskom institutu.
"30 od 100 svinja došlo je u kontakt s virusom hepatitisa E. Ono što je više zabrinjavajuće je da smo dokazali da su stvarni prenosioci virusa. Mogu biti nositelji virusa bez ikakvih znakova bolesti ikakvih promjena koje se čak i nakon njihovih uginuća ne mogu primijetiti", kazala je Lorena Jemeršić, predstojnica Odjela za virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta.
Hepatitis E je relativno rijetka bolest na našim područjima. Uzrokuje upalu jetre. Inkubacija traje do 40 dana, simptomi su malaksalost, gubitak apetita, temperatura i mučnina, a nakon dva tjedna može se razviti i žutica. Specifični lijek ne postoji.
Najviše problema može stvoriti kod osoba sa smanjenim imunitetom.
"To je problem imunosupresivnih. To su osobe koje zbog tumora su u određenoj fazi smanjenog imuniteta il osobe nakon transplantacije. One su potencijalnoga rizika nastanka kroničnog oblika bolesti i tu je potencijalna opasnost i kako nije prepoznat to je enigma", kazala je Oktavija Đaković Rode, pročelnica Odjela za virusologiju Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević.
A postoje i profesije koje su također pod rizikom.
"Sve djelatnosti kao što su veterinari, mesari, svinjogojci, šumari i slično što su naša istraživanja i pokazala", kazao je Jeličić.
Uz izbjegavanje unosa sirovog i nedovoljnog ispečenog mesa, prevencija je i dobro stara mjera - higijena ruku.
