Ujedinjeni narodi postavili su cilj prepoloviti globalni otpad od hrane po stanovniku na maloprodajnim i potrošačkim (pojedinačnim) razinama te smanjiti gubitke hrane u proizvodnji i opskrbnom lancu, uključujući gubitke poslije žetve do 2030. Prema izvještaju Europskog parlamenta za smanjenje bacanja i povećanje sigurnosti hrane Hrvatska bi u sljedećih desetak godina trebala prepoloviti količinu bačene hrane.
- Bacamo manje hrane nego drugi u EU, ali RH ima problem - ne samo moralni, nego i ekološki i ekonomski
- Još jedan projekt koji je zapeo: Što je 'banka hrane' i zašto je Hrvatskoj prijeko potrebna?
Naime, u zemljama Europske unije godišnje na smeću završi 88 milijuna tona neprodane zdravstveno ispravne i iskoristive hrane ili oko 865 kilograma hrane po osobi, a Hrvatska godišnje baci oko 400.000 tona ili od 70 do 90 kilograma hrane po osobi. Istovremeno, u EU živi 125 milijuna siromašnih osoba ili onih u riziku od socijalne isključenosti, a ukupno 3,5 milijuna su beskućnici.
''Unatoč visokoj razini pozornosti koja je posvećena ovome
problemu u posljednje vrijeme, kao i brojnih inicijativa u
zemljama članicama, na nivou EU još uvijek ne postoje pouzdani i
usporedivi podaci o tome koliko se hrane baca u različitim fazama
proizvodnje, distribucije i potrošnje, dijelom zbog
neusklađenosti u definiranju otpada od hrane, a dijelom zbog
različitih metodologija praćenja i izvješćivanja o količinama'',
upozorila je za Vijesti.hr Branka Ilakovac
iz Centra za prevenciju otpada od hrane, koja je nedavno obranila
doktorski rad 'Ponašanje kućanstava u postupanju s otpadom od
hrane'.
Na temelju provedenih istraživanja i statističkih izračuna
potvrđeno je da u razvijenim zemljama sektor stanovništva najviše
doprinosi ukupnom otpadu od hrane, ali određeni udio imaju i
tvrtke, a njima je doniranje hrane prilika za razvijanje u smjeru
društveno odgovornog poslovanja. Ipak, broj onih koji su u ove
tri godine od Porezne uprave zatražili oslobađanje od PDV-a za
doniranje hrane, pogotovo jer se u javnosti sve više govori o
važnosti njezina nebacanja, baš ne ohrabruje.
Siromaštvo
(Šibenski
portal)
Prema podacima Porezne uprave, u 2016. godini samo je 46 poreznih
obveznika predalo izvješća o obavljenim donacijama hrane, nabavne
vrijednosti 9.244.233 kune.
Za 2017. godinu izvješće o obavljenim donacijama hrane ukupne
nabavne vrijednosti donirane hrane bez PDV-a 10.757.848 kuna
predalo je 67 poreznih obveznika.
A u 2018. godinu ukupno su 62 porezna obveznika predala
Izvješće o obavljenim donacijama hrane ukupne nabavne vrijednosti
donirane hrane bez PDV-a 9.936.882 kuna, podaci su koje je za
Vijesti.hr prikupilo Ministarstvo financija.
(Hrvoje Jelavic/PIXSELL)
- Kako spriječiti bacanje hrane? Koševi puni, a na rubu gladi u Hrvatskoj živi milijun ljudi
- Znate li što znači 'upotrijebiti do' i 'najbolje upotrijebiti do'? Evo što kažu stručnjaci
Dokument koji bi Hrvatskoj trebao biti nit vodilja u ispunjavanju zadatka jest Plan sprječavanja otpada od hrane RH za razdoblje 2019. - 2022. godine, no on tek treba u e-savjetovanje u kojemu će se zadržati 30 dana, doznaju Vijesti.hr iz resornog Ministarstva poljoprivrede, koje je za njegovu izradu okupilo široku skupinu. I to iz redova nekoliko ministarstava (zaštite okoliša, zdravstva, demografije, financija, gospodarstva i obrazovanja) te Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Uključeni su bili i Prehrambeno-biotehnološki, kao i Agronomski fakultet, ali i gospodarska te obrtnička i poljoprivredna komora, HUP, Caritas, Crveni križ i Mreža hrane, Centar za edukaciju i informiranje potrošača i Hrvatska mreža socijalnih samoposluga.
Plan bi upravo kad su potonje u pitanju trebao olakšati njihov rad jer među ključnim mjerama prioritet bi trebalo imati unapređenje sustava doniranja hrane s pripadajućim aktivnostima, a riječ je o izmjenama zakonodavstva i edukaciji te izradi Studije izvedivosti Banke hrane.
Plenković opet osudio napad na Pupovca: Vlada odbila prijedlog za opoziv Kujundžića
Premijer
Andrej Plenković (Patrik Macek/Pixsell)
Na tom tragu kao prvi korak prema 'banci hrane' Ministarstvo
poljoprivrede je nakon dvije godine izradilo IT sustav koji
predstavlja komunikacijsku platformu za bolje povezivanje dionika
sustava. Predviđeno je da donatori višak hrane prijave u sustav,
a potom upravitelj sustava, u skladu s potrebama krajnjih
primatelja, raspodjeljuje hranu odabranim posrednicima koji će
potom tu hranu podijeliti potrebitima.
Projekt je u pilot fazi koja će trajati šest mjeseci na
ograničenom broju korisnika. S obzirom na to da je sudjelovanje u
sustavu dobrovoljno te da je sustav na početku primjene, više
informacija bit će poznato nakon završetka pilot fazevisno o
rezultatima i zaključcima iz pilot faze, odlučit će se o primjeni
na teritoriju cijele Republike Hrvatske, istaknuli su iz
Ministarstva poljoprivrede.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede
Ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Tomislav
Tolušić (Patrik Macek/PIXSELL)
Iako je oslobađanje doniranja hrane PDV-a trebao biti prvi korak
za izgradnju sustava kojim će se učinkovito donirati i
transportirati hranu, često se čini da je u ove tri godine to bio
i posljednji korak, a na što je višekratno upozoravala je
Inicijativa 'Oslobodimo donacije hrane PDV-a'. Naime, kako je
istaknuo za Vijesti.hr istaknuo koordinator platforme 'Mreža
hrane' Zoran Grozdanov, ono što i dalje
nedostaje jest organiziran sustav doniranja hrane odnosno 'banka
hrane',
Banka hrane je potrebna kao institucija, odnosno ured koji će pratiti situaciju na terenu, skupljati informacije i od donatora i od socijalnih samoposluga te preusmjeravati doniranu hranu. Bez toga će oslobođenje hrane PDV-a i dalje biti prepušteno pojedinačnim akcijama donatora i/ili socijalnih samoposluga, ali rješenje neće biti sustavno.
(Socijalna samoposluga / Emeđimurje)
Iz Ministarstva poljoprivrede, koje tom idejom u samim počecima
nije bilo oduševljeno, ali je proteklih mjeseci ipak napravilo
neke pomake u pronalasku mogućeg modela, sada najavljuju sljedeće
korake. Ovisno o rezultatima Studije to bi trebali biti
''umrežavanje ciljanih skupina u svrhu pokretanja daljnjih
aktivnosti, poticanje korištenja EU fondova i doprinos
olakšavanju komunikacije među dionicima sustava doniranja
hrane''.
Plan bi trebao uključivati i koordinirano djelovanje prema
proizvođačima hrane, distributerima i trgovcima te ugostiteljskom
sektoru. I to, između ostalog, i kroz sklapanje dobrovoljnih
sporazuma o smanjenju otpada od hrane te ulaganja u istraživački
rad iz ove problematike. Što se tiče zakonodavnih izmjena, one
najvažnije odnose se izmjene Pravilnika o uvjetima, kriterijima i
načinima doniranja hrane i hrane za životinje te na izradu
Vodiča, odnosno nacionalne smjernice o doniranju hrane.
Siromaštvo, ilustracija
(Ivo Cagalj/PIXSELL)
Odgovornost za doniranu hranu, nedostatak infrastrukture u smislu skladištenja i prijevoza kod donatora i posrednika, nemogućnost identifikacije posrednika od strane donatora te zakonodavni okvir u smislu propisa o hrani, odnosno higijena i sljedivost - prepreke su koje stoje na putu doniranja, a bile bi riješene bankom hrane i zakonodavnim izmjenama.
Naime, nemogućnost doniranja hrane kojoj je istekao rok valjanosti iz HGK su već u nekoliko navrata za Vijesti.hr označili kao ključan problem uz pitanje logistike, a iz Ministarstva poljoprivrede na to odvraćaju da na temelju rezultata Studije o trajnosti hrane donatorima kane omogućiti doniranje hrane nakon isteka 'najbolje upotrijebiti do' datuma pod uvjetom da je hrana sigurna za konzumaciju.
''Slijedi izmjena Pravilnika po kojoj se doniranje hrane smatra obavljenim u svrhu sprječavanja njenog uništavanja, zaštite okoliša i pomoći krajnjim primateljima - ako se hrana s datumom 'najbolje upotrijebiti do' donira u razdoblju od najviše tri mjeseca do najmanje sedam dana prije isteka. U svrhu oslobođenja plaćanja poreza na dodanu vrijednost, izmjenom se predviđa ukidanje obveze doniranja hrane s 'najbolje upotrijebiti do' datumom najmanje sedam dana prije isteka te omogućava doniranje hrane do zadnjeg dana isteka roka trajanja''.
( Thinkstock, Arhiva )
Dok čekamo najavljene izmjene, a onda i njihovu primjenu u
praksi, odnosno hoće li biti više donatora i donirane hrane,
valja imati na umu da su pojedinci i sami pokušali pronaći neka
rješenja kako bi donirana hrana stigla do onih kojima je
najpotrebnija poput već spomenutih socijalnih samoposluga te
Portala dobrote. A postoje i marketi u kojima su artikli na
policama i dvostruko pa i više jeftiniji nego u drugim trgovinama
poput prvog hrvatskog food outleta
Žabac ili
Robin Fooda u susjedstvu, ali i tvrtke odnosno platforme
VeeMee.
Slični primjeri, ali i prave banke hrane postoje diljem svijeta, a zajedničko im je da osim financijske strane i stvaranja novih prilika jednostavno ljudima žele omogućiti lakši život. Pogotovo kad je riječ o onima kojima je pomoć prijeko potrebna ne ispuštajući iz vida da je riječ o kompleksnom problemu ne samo s moralnog, nego i s ekološkog te ekonomskog aspekta.
