Hrvatski znanstvenik Ivan Đikić s timom stručnjaka sa Sveučilišta u Frankfurtu došao je do otkrića koje bi moglo pomoći u borbi protiv otpornosti bakterija na antibiotike.
Naime 700 tisuća ljudi svake godine u svijetu izgubi život, jer antibiotici koje primaju ne djeluju na bakterijsku infekciju.
Istražujući mehanizam djelovanja bakterije legionele, koja uzrokuje smrtonosnu upalu pluća, Đikić i njegov tim otkrili su atomsku strukturu toksina što bi trebalo omogućiti zaustavljanje bakterijske infekcije.
Rad je objavljen u uglednom svjetskom časopisu Nature, a Đikić vjeruje da njegovo otkriće otvara dovoljno prostora za buduću kliničku primjenu.
Tko je ovo razumio, razumio je tko nije nije ni važno važno je da smo na pragu postantibiotskog doba , doba u kojemu možda više ni jedan antibiotik neće djelovati i da evo znanstvenici rade na tome da pronađu druge metode liječenja.
Ali ako tko ovo sve razumije to je profesorica Arijana Tambić Andrašević, specijalistica kliničke Mirkobiologije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a koju je u studiju RTL Direkta ugostio Zoran Šprajc.
Prije svega koliko je ta rezistencija bakterija na antibiotike sad već uzela maha?
Nažalost to je jedan od vodećih problema u današnjoj medicini, a stručnjaci ga zovu tihi tsunami jer je dolazak neprepoznatljiv. Kada, primjerice, ebola zapljusne to svi vide jer svatko tko dođe u kontatk i oboli, ali nažalost rezistencija nije vidljiva.
Navodno je baš u Hrvatskoj među rezistencija najvećima u Europi, zašto?
Nije baš najveća, ali smo oko europskog prosjeka, to nas ne smije zadovoljavati. U Europskoj uniji varira potrošnja antibiotika. Recimo velika je razlika između Grčke kao najvećeg potrošača i Nizozemske kao najmanjeg.
Što vi preporučujete kad je u pitanju uzimanje antibiotika, kako zadržati rezisteniciju, može li se povećati?
Nikako se ne smije previše upotrebljavati da se ne razvije rezistencija. Po procjenama se čak 75 posto antibiotika uzalud troši. Međutim tu ne spada samo humana medicina već i veterina, jer je većini ljudi lakše održati čitava stada ili grla na broju nego pristupiti drugačijim metodama uzgoja. Ali u svakom slučaju Svjetska zdravstvena organizacija i Europska unija ulažu velike napore u edukaciju građana na opasnost od rezistencije. Također, vrlo je opasno kad se antibiotici uzimaju na svoju ruku.
I što nam sad ovo prof Đikić i njegov tim zapravo donose, što će to biti? -Novi antibiotik, ili potpuno drugačija vrsta lijeka?
On je uočio oružje s kojom jedna od bakterija „legionala“ puca. On zapravo razoružava bakteriju, a ne ubija je.
CIJELI INTERVJU POGLEDAJTE U VIDEOPRILOGU:
