Hrvatska 2021. kreće s popisom stanovništva, a po prvi puta će se obavljati i digitalno. Od ovog popisa očekuju su mnogi odgovori, jer je prvi nakon što je Hrvatska primljena u EU i posljedičnog iseljavanja, a možda i najvažnije, je li Hrvatska spala ispod četiri milijuna stanovnika. No neki demografi upozoravaju kako te odgovore baš i nećemo dobiti.
“Dovoljno je da netko navede da namjerava živjeti u Hrvatskoj godinu dana i tretira se kao stalni stanovnik, a to može navesti umjesto njega i bilo tko iz kućanstva. Možete si zamisliti kakva će biti situacija u pograničnim područjima s takvim popisivanjem. Jasno je da ćemo opet dobiti fiktivne stanovnike, no ovakav je upitnik posljedica političkog dogovora i u njemu, očito, nisu sudjelovali demografi. Popisivači koji pred sobom nemaju bazu podataka za sve članove kućanstava ne mogu kontrolirati točnost izjave člana nekog kućanstva da su im primjerice dva člana živjela u Hrvatskoj do referentne točke popisa te će time biti ubrojeni u stanovnike Hrvatske iako su se odselili, a nisu se odjavili. Mogli smo preporuku Eurostata o uobičajenom mjestu stanovanja prilagoditi objektivnom stanju u Hrvatskoj i dobili bismo točne podatke, korisne za razvojne politike zemlje. Iz ovakvog upitnika vidimo da se priča s fiktivnim popisivanjem nastavlja, pozadina je politička i na temelju takvog popisa tražit će se određena politička postupanja,“ kaže za Večernji list demograf doc. dr. sc. Stjepan Šterc.
Identifikacijske podatke i broj osoba u stanu daje građanin sam ili član kućanstva za odsutne članove. Daju se podaci o stanu, broju soba, koriste li ga (su)vlasnici, najmoprimci… Popisat će se i izbjeglice i tražitelji azila, a u stalne stanovnike Hrvatske ući će sve osobe koje su uoči referentnog trenutka popisa (31. kolovoza 2021.) živjele u svome mjestu stanovanja barem godinu dana ili su došle u mjesto stanovanja s namjerom da u njemu ostanu barem godinu dana.
Odgovor DZS-a
No to nije jedini paradoks. „Građane se pita imaju li u stanu kuhinju i kupaonicu, a ne pita ih se imaju li internet!? Neshvatljivo. Jedno je od pitanja moralo biti imaju li djeca u kućanstvu mogućnost za online nastavu. Pitat će se ljude za broj goveda, a ne i za visinu prihoda od rada i(ili) imovine,“ dodaje Šterc.
Uz uobičajena pitanja o državljanstvu, vjeri, materinskom jeziku, narodnosti, obrazovanju, mjestu rođenja, ima li hrvatsko ili uz njega i drugo državljanstvo ili strano. Odgovarat će i jesu li im glavni izvori sredstava za život u proteklih godinu dana prihodi od rada ili imovine, mirovina, socijalne naknade, ostali prihodi ili su bez prihoda. Kao i dosad, bit će popisani samci, (izvan)bračni parovi, razvedeni, udovci, ali prvi put i životna partnerstva i neformalna životna partnerstva.
Iz Državnog zavoda za statistiku su odgovoraju da su, vezano za sadržaj pitanja u popisnom upitniku, proveli konzultacije s 49 institucija i državnih tijela, da su zatražena mišljenja od Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Geografskog odsjeka PMF-a u Zagrebu, Instituta za migracije i narodnosti, Odjela za sociologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Katedre za socijalnu politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu, Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, Građevinskog fakulteta u Zagrebu, Ekonomskog instituta Zagreb i Instituta za javne financije.
