Rak pluća je najčešći oblik karcinoma i trenutni vodeći uzrok smrtnosti vezanih uz karcinome u svijetu i Hrvatskoj.
U Hrvatskoj postoji projekt koji prvi u svijetu opisuje primjenu nove inovativne metode za pronalaženje lijekova protiv raka pluća.
Taj projekt Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike
Hrvatske odbilo je financirati.
''I onda se naši političari čude kada nam mladi odlaze u
inozemstvo i još ih k tomu kritiziraju'', upozorio je hrvatski
molekularni biolog svjetskoga glasa Igor
Štagljar.
Naime, Hrvatska, koja - kako to voli isticati resorna ministrica
Blaženka Divjak - ''potiče izvrsnost u
znanosti'', odbila je financirati Štagljarov projekt 'Inovativnom
tehnologijom do novih terapeutskih rješenja u liječenju karcinoma
ne-malih stanica pluća povezanih s mutacijama u K-RAS genu'.
Igor Štagljar
Podsjetimo, ugledni znanstvenik i profesor Sveučilišta u Torontu
te voditelj laboratorija na splitskom Institutu za Istraživanje
života (MedILS) Igor Štagljar objavio je u utorak na svojem
Facebooku dokumentaciju s natječaja i u podužoj objavi, između
ostalog, opisao projekt za koji je tražio financiranje.
Projekt je, opisao je, prijavio 1. listopada 2017. godine u
suradnji s kolegama kliničarima s KBC Jordanovac
- akademikom Miroslavom Samaržijom i
profesorom Markom Jakopovićem: ''Mislim da nije
potrebno naglasiti da su dotični kolege prepoznati kako vrhunski
stručnjaci u području liječenja karcinoma pluća u međunarodnim
razmjerima, a ja bih se usudio reći da se radi o našim najboljim
liječnicima u tom području''.
Osim što je, kako podsjeća, njihov projekt prvi u svijetu koji opisuje primjenu njihove nove inovativne metode za pronalaženje lijekova protiv najučestalije forme karcinoma pluća ne-malih stanica uzrokovane mutacijama u K-RAS genu, temelji se na njihovu nedavnom otkriću tri lijeka protiv slične forme karcinoma pluća ne-malih stanica, ali uzrokovana mutacijama u EGFR genu.
''Važno je spomenuti da su naša nova tehnologija i ta tri lijeka nedavno opisana u dva odvojena međunarodna patenta'', naglasio je Štagljar i podcrtao par stvari koje su ga posebno 'zaboljele' u 'košarici' koju mu je udijelilo Ministarstvo.
Ministrica Blaženka Divjak
Štagljar: Što su radili 16 mjeseci? Pa to je presedan svjetskih razmjera!
''Ministarstvu je trebalo 16 mjeseci - od 1. listopada 2017. do
29. siječnja 2019. - da ocijeni naš projekt što je presedan
svjetskih razmjera. A moram spomenuti da me najviše zabrinjava
činjenica da smo moji kolege Samaržija, Jakopović i ja dobili
sedam od maksimalnih 14 bodova za stavku pod naslovom 'Opseg i
snaga partnerstva'. Nakon svega pozivam Vas da sami prosudite
radi li Ministarstvo dobar posao i potiče li izvrsnost u
hrvatskoj znanosti?'', poručio je Štagljar.
Osobno smatra da je ''ovakvu odluku teško interpretirati na bilo
koji način osim da znanstvenici iz Hrvatske koji su uspjeli u
inozemstvu nisu nimalo dobrodošli u svojim nastojanjima da joj
vrate nešto od svog bogatog znanja''.
U dokumentaciji koju je Štagljar objavio na Facebooku
Ministarstvo navodi da ''je njegov projektni prijedlog zadovoljio
minimalni bodovni prag definiran Pozivom, ali prelazi okvir
raspoloživih bespovratnih sredstava te je uvršten na rezervnu
listu projektnih prijedloga''.
Međutim, mi smo prozvano Ministarstvo znanosti i obrazovanja zatražili detaljno objašnjenje zašto je Štagljarov projekt dobio odbijenicu, a njihov službeni odgovor, koji smo dobili teško će stišati kritike javnosti – kako stručne, tako i one šire.
Oni smatraju da uopće nisu trebali ni biti prozvani ili barem ne jedini jer nisu oni ti koji ocjenjuju projekt, niti su oni ti koji daju upute za ocjenjivanje. Ipak, jedan problem priznaju, no odgovornost ni tu nije njihova, smatraju.
Ministarstvo znanosti: Mi samo provodimo postupak, ocjene daju neovisni stručnjaci
Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZOS) za Vijesti.hr napominju da MZOS ''provodi postupak dodjele bespovratnih sredstva, međutim ocjene daju neovisni stručnjaci u pojedinom znanstvenom području predloženog projektnog prijedloga. Dakle, sukladno Pravilima za dodjelu projekata u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova na razini RH, znanstvene projekte procjenjuju znanstvenici, stručnjaci u području koji jedini mogu procijeniti znanstvenu kvalitetu projektnog prijedloga, a ne Ministarstvo znanosti i obrazovanja''.
U simboličnih 5 do 12 krenuo ovogodišnji zagrebački Marš za znanost
''Jedan
od kriterija za ocjenjivanje projektnih prijedloga prema
tadašnjima uputama Upravljačkog tijela (Ministarstva regionalnog
razvoja i fondova EU) koji je imao velik utjecaj na ukupan broj
bodova s obzirom na to da predstavlja čak 20 posto od mogućih
maksimalnih bodova dodijeljenih projektu odnosi se na doprinos
projektnog prijedloga rješavanju specifičnih razvojnih problema
na određenom teritoriju'', navodi MZOS.
Objašnjavaju da projekti bodove dobivaju s obzirom na to u kojoj
se od jedinica područne (regionalne) samouprave (JP(R)S) prema
indeksu razvijenosti u Republici Hrvatskoj projekt provodi.
a) JP(R)S iz IV. skupine prema indeksu razvijenosti – 5 bodova
b) JP(R)S iz III. skupine prema indeksu razvijenosti – 10 bodova
c) JP(R)S iz II. skupine prema indeksu razvijenosti – 15 bodova
d) JP(R)S iz I. skupine prema indeksu razvijenosti – 20 bodova
''Postupak dodjele bespovratnih sredstava sastoji se od četiri
faze, od kojih su dvije završene, a treća je u postupku. Dok se
cijela procedura ne završi, ne možemo znati finalnu rang listu'',
upozoravaju iz MZOS-a i zaključuju: ''Ovaj Poziv je izuzetno
kompetitivan te je trenutno postotak prolaznosti u ovoj fazi
evaluacije oko 24 posto što je mjerljivo i s prolaznosti u okviru
kompetitivnih programa na razini Europske unije (EU) s ciljem da
samo najboljim projektnim prijedlozima budu dodijeljena
sredstva''.
I ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka
Divjak također je uoči sjednice Vlade upozorila da nije
Ministarstvo to koje ocjenjuje projekte uz naglasak da je proces
još u tijeku te postoji i mogućnost žalbe: ''I dok traje, bilo
kakav komentar je suvišan. A i pitanje je je li primjereno usred
postupka umjesto da tražiš recenzije, ići s nečim u javnost što
nije niti završeno''.
Igor Rudan
U međuvremenu, na Štagljarov istup ne prestaju reakcije, a na sve se odmah na svom Facebooku osvrnuo još jedan hrvatski znanstvenik svjetskoga ugleda, britanski akademik Igor Rudan – profesor međunarodnog zdravlja i molekularne medicine na Usherovom institutu Sveučilišta u Edinburghu. Prvi Hrvat, koji je nakon Ruđera Boškovića, postao član Kraljevskog društva britanske akademije znanosti, jedne od najuglednijih znanstvenih institucija svijeta, dao je natuknuti i u čemu bi zapravo mogao biti problem, odnosno zašto Štagljarov projekt nije prepoznat na ovom Pozivu.
Rudan: Baš tragikomičan primjer, baš šteta
''Ova vijest koju je podijelio Igor Štagljar je baš došla u jako lošem trenutku. Naime, grupica ljudi poput Pere Lučina, Saše Zelenike i Tome Antičića uspjeli su napravili tektonske pomake prema naprijed jer su broj znanstvenih projekata u RH uspjeli smanjiti s valjda 3.000 na samo oko 600 trenutno. Tih današnjih 600 su svakako bolji, konkurentniji i iznosom veći u odnosu na one tisuće beznačajnih od 1995. naovamo, gdje se svima dijelio relativno malen novac bez ikakvih pravih kriterija, a još manje kasnije evaluacije'', napisao je Rudan.
''I sada je idući logičan korak tih reformi promovirati kulturu
izvrsnosti i kvalitete u znanosti, osnaživati suradnju s
međunarodnim znanstvenicima, pogotovo našima koji su nešto
postigli u inozemstvu, kako bi se i tih 600 projekata vremenom
smanjilo na 300 ili 400 još boljih, i sa značajnim međunarodnim
sufinanciranjem i razmjenama. I nakon toga, ostat će kao zadatak
još potaknuti translaciju raznih otkrića u intelektualno
vlasništvo i primjenu i RH će imati puno, puno bolju znanost nego
danas'', ističe britanski akademik.
Napominje da je ''ta reforma u tijeku zahvaljujući skupini
prilično upornih ljudi koji neumorno rade već godinama kako bi se
stvari popravile i kod nas, ima ih sigurno još uz spomenutu
trojicu, pa je poseban peh u ovom slučaju što je ovaj projekt
nudio baš te iduće važne korake za reformu HR znanosti - tj.,
povezivanje s našim znanstvenicima u inozemstvu, a također i
translaciju - kao rijetko koji drugi''.
Divjak: Kad smo tražili naše znanstvenike iz dijaspore,
nisu imali vremena
''A izgleda da u konačnici nije ušao u 25 posto financiranih zbog
dijela ocjene na koju najviše utječu lokalni recenzenti. Možda
čitav ovaj novi sustav načelno i funkcionira bolje od prethodnih,
ali ovo je baš tragikomičan primjer kako i taj mali utjecaj
lokalnih recenzenata može napraviti razliku za jedan odličan
projekt koji je trenutno bio čak i strateški bitan za čitavu ovu
znanstvenu reformu i sve njezine pozitivne namjere'', upozorio je
Rudan i jednostavno zaključio: ''Baš šteta''.
Što se tiče problema recenzenata, ministrica Divjak taj problem
nije zanijekala, ali je i upozorila: ''Nemojmo zaboraviti – svi
ovi projekti napisani su na hrvatskom jeziku i u Hrvatskoj je
zapravo teško naći znanstvenike koji nisu ili u instituciji koja
je prijavila projekt – jer je 110 prijava projekata ili nešto
više, ili taj znanstvenik nije u nekom projektu sudjelovao, a
moramo kazati da kad smo i tražili naše znanstvenike iz dijaspore
– hvala svima koji su se odazvali i recenzirali, međutim, velika
većina nije za to imala vremena. Toliko o tome koliko se možete
pouzdati u lijepe riječi. Ali proces ide dalje i to je važno da
oni koji su najbolji, ti će dobiti financiranje''.
