Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
PRVI U SVIJETU

Pitali smo Ministarstvo znanosti zašto je Hrvatska odbila financirati pronalazak lijeka protiv raka pluća

Poseban peh je što je ovaj projekt nudio važne korake za reformu u hrvatskoj znanosti, smatraju znanstvenici

Image
Foto: PIXSELL
Andreja Žapčić/ 30.1.2019. u 16:30
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Rak pluća je najčešći oblik karcinoma i trenutni vodeći uzrok smrtnosti vezanih uz karcinome u svijetu i Hrvatskoj.

U Hrvatskoj postoji projekt koji prvi u svijetu opisuje primjenu nove inovativne metode za pronalaženje lijekova protiv raka pluća.

Taj projekt Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske odbilo je financirati.

''I onda se naši političari čude kada nam mladi odlaze u inozemstvo i još ih k tomu kritiziraju'', upozorio je hrvatski molekularni biolog svjetskoga glasa Igor Štagljar.

Naime, Hrvatska, koja - kako to voli isticati resorna ministrica Blaženka Divjak - ''potiče izvrsnost u znanosti'', odbila je financirati Štagljarov projekt 'Inovativnom tehnologijom do novih terapeutskih rješenja u liječenju karcinoma ne-malih stanica pluća povezanih s mutacijama u K-RAS genu'.

Image
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Image
Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Igor Štagljar

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Podsjetimo, ugledni znanstvenik i profesor Sveučilišta u Torontu te voditelj laboratorija na splitskom Institutu za Istraživanje života (MedILS) Igor Štagljar objavio je u utorak na svojem Facebooku dokumentaciju s natječaja i u podužoj objavi, između ostalog, opisao projekt za koji je tražio financiranje.

Projekt je, opisao je, prijavio 1. listopada 2017. godine u suradnji s kolegama kliničarima s KBC Jordanovac - akademikom Miroslavom Samaržijom i profesorom Markom Jakopovićem: ''Mislim da nije potrebno naglasiti da su dotični kolege prepoznati kako vrhunski stručnjaci u području liječenja karcinoma pluća u međunarodnim razmjerima, a ja bih se usudio reći da se radi o našim najboljim liječnicima u tom području''.

Osim što je, kako podsjeća, njihov projekt prvi u svijetu koji opisuje primjenu njihove nove inovativne metode za pronalaženje lijekova protiv najučestalije forme karcinoma pluća ne-malih stanica uzrokovane mutacijama u K-RAS genu, temelji se na njihovu nedavnom otkriću tri lijeka protiv slične forme karcinoma pluća ne-malih stanica, ali uzrokovana mutacijama u EGFR genu.

Upravo se čita

Image
čudom preživjela

UZNEMIRUJUĆI VIDEO Policija zatvorila ženu u lisicama u auto na pruzi. Na njega je zatim naletio vlak

''Važno je spomenuti da su naša nova tehnologija i ta tri lijeka nedavno opisana u dva odvojena međunarodna patenta'', naglasio je Štagljar i podcrtao par stvari koje su ga posebno 'zaboljele' u 'košarici' koju mu je udijelilo Ministarstvo.

Image

Ministrica Blaženka Divjak

Foto: Pixell
Image

Ministrica Blaženka Divjak

Pixell

Štagljar: Što su radili 16 mjeseci? Pa to je presedan svjetskih razmjera!

''Ministarstvu je trebalo 16 mjeseci - od 1. listopada 2017. do 29. siječnja 2019. - da ocijeni naš projekt što je presedan svjetskih razmjera. A moram spomenuti da me najviše zabrinjava činjenica da smo moji kolege Samaržija, Jakopović i ja dobili sedam od maksimalnih 14 bodova za stavku pod naslovom 'Opseg i snaga partnerstva'. Nakon svega pozivam Vas da sami prosudite radi li Ministarstvo dobar posao i potiče li izvrsnost u hrvatskoj znanosti?'', poručio je Štagljar.

Osobno smatra da je ''ovakvu odluku teško interpretirati na bilo koji način osim da znanstvenici iz Hrvatske koji su uspjeli u inozemstvu nisu nimalo dobrodošli u svojim nastojanjima da joj vrate nešto od svog bogatog znanja''.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču




U dokumentaciji koju je Štagljar objavio na Facebooku Ministarstvo navodi da ''je njegov projektni prijedlog zadovoljio minimalni bodovni prag definiran Pozivom, ali prelazi okvir raspoloživih bespovratnih sredstava te je uvršten na rezervnu listu projektnih prijedloga''.

Međutim, mi smo prozvano Ministarstvo znanosti i obrazovanja zatražili detaljno objašnjenje zašto je Štagljarov projekt dobio odbijenicu, a njihov službeni odgovor, koji smo dobili teško će stišati kritike javnosti – kako stručne, tako i one šire.

Oni smatraju da uopće nisu trebali ni biti prozvani ili barem ne jedini jer nisu oni ti koji ocjenjuju projekt, niti su oni ti koji daju upute za ocjenjivanje. Ipak, jedan problem priznaju, no odgovornost ni tu nije njihova, smatraju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Ministarstvo znanosti: Mi samo provodimo postupak, ocjene daju neovisni stručnjaci

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZOS) za Vijesti.hr napominju da MZOS ''provodi postupak dodjele bespovratnih sredstva, međutim ocjene daju neovisni stručnjaci u pojedinom znanstvenom području predloženog projektnog prijedloga. Dakle, sukladno Pravilima za dodjelu projekata u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova na razini RH, znanstvene projekte procjenjuju znanstvenici, stručnjaci u području koji jedini mogu procijeniti znanstvenu kvalitetu projektnog prijedloga, a ne Ministarstvo znanosti i obrazovanja''.

Image

U simboličnih 5 do 12 krenuo ovogodišnji zagrebački Marš za znanost

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Image

U simboličnih 5 do 12 krenuo ovogodišnji zagrebački Marš za znanost

Sanjin Strukic/PIXSELL

''Jedan od kriterija za ocjenjivanje projektnih prijedloga prema tadašnjima uputama Upravljačkog tijela (Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU) koji je imao velik utjecaj na ukupan broj bodova s obzirom na to da predstavlja čak 20 posto od mogućih maksimalnih bodova dodijeljenih projektu odnosi se na doprinos projektnog prijedloga rješavanju specifičnih razvojnih problema na određenom teritoriju'', navodi MZOS.

Objašnjavaju da projekti bodove dobivaju s obzirom na to u kojoj se od jedinica područne (regionalne) samouprave (JP(R)S) prema indeksu razvijenosti u Republici Hrvatskoj projekt provodi.

a) JP(R)S iz IV. skupine prema indeksu razvijenosti – 5 bodova

b) JP(R)S iz III. skupine prema indeksu razvijenosti – 10 bodova

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

c) JP(R)S iz II. skupine prema indeksu razvijenosti – 15 bodova

d) JP(R)S iz I. skupine prema indeksu razvijenosti – 20 bodova

''Postupak dodjele bespovratnih sredstava sastoji se od četiri faze, od kojih su dvije završene, a treća je u postupku. Dok se cijela procedura ne završi, ne možemo znati finalnu rang listu'', upozoravaju iz MZOS-a i zaključuju: ''Ovaj Poziv je izuzetno kompetitivan te je trenutno postotak prolaznosti u ovoj fazi evaluacije oko 24 posto što je mjerljivo i s prolaznosti u okviru kompetitivnih programa na razini Europske unije (EU) s ciljem da samo najboljim projektnim prijedlozima budu dodijeljena sredstva''.

I ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak također je uoči sjednice Vlade upozorila da nije Ministarstvo to koje ocjenjuje projekte uz naglasak da je proces još u tijeku te postoji i mogućnost žalbe: ''I dok traje, bilo kakav komentar je suvišan. A i pitanje je je li primjereno usred postupka umjesto da tražiš recenzije, ići s nečim u javnost što nije niti završeno''.

Image
Foto: Zarko Basic/PIXSELL
Image
Zarko Basic/PIXSELL

Igor Rudan

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

U međuvremenu, na Štagljarov istup ne prestaju reakcije, a na sve se odmah na svom Facebooku osvrnuo još jedan hrvatski znanstvenik svjetskoga ugleda, britanski akademik Igor Rudan – profesor međunarodnog zdravlja i molekularne medicine na Usherovom institutu Sveučilišta u Edinburghu. Prvi Hrvat, koji je nakon Ruđera Boškovića, postao član Kraljevskog društva britanske akademije znanosti, jedne od najuglednijih znanstvenih institucija svijeta, dao je natuknuti i u čemu bi zapravo mogao biti problem, odnosno zašto Štagljarov projekt nije prepoznat na ovom Pozivu.

Rudan: Baš tragikomičan primjer, baš šteta

''Ova vijest koju je podijelio Igor Štagljar je baš došla u jako lošem trenutku. Naime, grupica ljudi poput Pere Lučina, Saše Zelenike i Tome Antičića uspjeli su napravili tektonske pomake prema naprijed jer su broj znanstvenih projekata u RH uspjeli smanjiti s valjda 3.000 na samo oko 600 trenutno. Tih današnjih 600 su svakako bolji, konkurentniji i iznosom veći u odnosu na one tisuće beznačajnih od 1995. naovamo, gdje se svima dijelio relativno malen novac bez ikakvih pravih kriterija, a još manje kasnije evaluacije'', napisao je Rudan.

''I sada je idući logičan korak tih reformi promovirati kulturu izvrsnosti i kvalitete u znanosti, osnaživati suradnju s međunarodnim znanstvenicima, pogotovo našima koji su nešto postigli u inozemstvu, kako bi se i tih 600 projekata vremenom smanjilo na 300 ili 400 još boljih, i sa značajnim međunarodnim sufinanciranjem i razmjenama. I nakon toga, ostat će kao zadatak još potaknuti translaciju raznih otkrića u intelektualno vlasništvo i primjenu i RH će imati puno, puno bolju znanost nego danas'', ističe britanski akademik.

Napominje da je ''ta reforma u tijeku zahvaljujući skupini prilično upornih ljudi koji neumorno rade već godinama kako bi se stvari popravile i kod nas, ima ih sigurno još uz spomenutu trojicu, pa je poseban peh u ovom slučaju što je ovaj projekt nudio baš te iduće važne korake za reformu HR znanosti - tj., povezivanje s našim znanstvenicima u inozemstvu, a također i translaciju - kao rijetko koji drugi''.

Divjak: Kad smo tražili naše znanstvenike iz dijaspore, nisu imali vremena

''A izgleda da u konačnici nije ušao u 25 posto financiranih zbog dijela ocjene na koju najviše utječu lokalni recenzenti. Možda čitav ovaj novi sustav načelno i funkcionira bolje od prethodnih, ali ovo je baš tragikomičan primjer kako i taj mali utjecaj lokalnih recenzenata može napraviti razliku za jedan odličan projekt koji je trenutno bio čak i strateški bitan za čitavu ovu znanstvenu reformu i sve njezine pozitivne namjere'', upozorio je Rudan i jednostavno zaključio: ''Baš šteta''.

Što se tiče problema recenzenata, ministrica Divjak taj problem nije zanijekala, ali je i upozorila: ''Nemojmo zaboraviti – svi ovi projekti napisani su na hrvatskom jeziku i u Hrvatskoj je zapravo teško naći znanstvenike koji nisu ili u instituciji koja je prijavila projekt – jer je 110 prijava projekata ili nešto više, ili taj znanstvenik nije u nekom projektu sudjelovao, a moramo kazati da kad smo i tražili naše znanstvenike iz dijaspore – hvala svima koji su se odazvali i recenzirali, međutim, velika većina nije za to imala vremena. Toliko o tome koliko se možete pouzdati u lijepe riječi. Ali proces ide dalje i to je važno da oni koji su najbolji, ti će dobiti financiranje''.

Andreja Žapčić/ 30.1.2019. u 16:30
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Image
policajci za smeće

Rečeno - učinjeno! Ispisana je prva kazna za nepropisno odvajanje otpada u centru Zagreba

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba