Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
UTRKA S VREMENOM

Razvija se 170 cjepiva: Kad ćemo imati oružje protiv koronavirusa, po kojoj cijeni i tko će ga prvi dobiti?

Političari obećaju do kraja godine, stručnjaci su oprezniji i nadaju se – cjepivo za koronavirus imat ćemo iduće godine

Image
Foto: Shutterstock/RTL
Potraga/ 20.7.2020. u 20:30
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Vrijedna krvna plazma pacijenata koji su se izliječili od COVIDA-19 nada je za one koji se tek trebaju izliječiti.

''Cilj ovakvog postupka je zapravo prikupiti plazmu osoba koje u svojoj krvi imaju protutijela protiv SARS CoV 2 virusa. Plazma preboljelih osoba zapravo može pružiti pacijentima šansu za borbu s ovim virusom omogućavajući da ova protutijela neutraliziraju virus i na taj način pomognu oboljelima'', kaže Tomislav Vuk iz Zavoda za transfuzijsku medicinu .

Ovo je postupak koji se radi u većini zemalja. Učinkovitost nije prevelika, ali pokazuje određene rezultate.

''I to je jedan važan postupak da ga Hrvatska ima, to nije nešto što se može primijeniti masovno, ali je bitno da takvu mogućnost imamo za primjenu kod težih bolesnika'', kaže Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević.

Zato u Zavodu za transfuzijsku medicinu traže volontere.

''To su osobe koje su preboljele COVID-19, koje se osjećaju dobro, kojima je prošlo 15 dana ili više od potpunog oporavka, koji imaju dokumentirano negativna 2 nalaza, da se jave u Zavod…'', objašnjava Vuk.

To je ono što Hrvatska u ovom trenutku ima na raspolaganju. Početkom ovog mjeseca Europska agencija za lijekove odobrila je korištenje Remdesivira, lijeka protiv COVIDA-19. No, nitko ne očekuje čudotvorne rezultate.

''To je lijek koji se inicijalno primjenjuje kod virusa ebole, pokazuje određene mogućnosti i kod ovog virusa. Za sada nema nekakvih spektakularnih rezultata, ali očekuje se da bi kod određenog broja ljudi mogao polučiti određeni učinak'', kaže Markotić.

No svi znamo da pandemiji nećemo stati na kraj do pronalaska cjepiva. Kada ćemo ga imati - zanima baš sve. No, odgovor varira o tome koga pitate. Političari ga najavljuju do kraja godine, stručnjaci su puno oprezniji. 

''Iskreno se nadamo da ćemo iduće godine imati nešto što možemo koristiti'', kaže Markotić.

Trenutačno je u igri oko 170 različitih cjepiva. Od toga 4 su u trećoj fazi kliničkih ispitivanja, 11 u drugoj i 19 u prvoj. Kristijan Ramadan, hrvatski znanstvenik i profesor na Odjelu medicinskih znanosti Sveučilišta u Oxfordu objasnio nam je što to znači.

''Kliničko ispitivanje, faza 1 i 2 glavna joj je svrha da pokaže da cjepivo nije štetno i koji će biti imuni odgovor, a faza 3 - glavna joj je svrha pokazati da cjepivo djeluje, da sprječava zarazu koronavirusom i da sprječava razvoj COVID 19 bolesti'', kaže Kristijan Radman, profesor molekularne biologije na Sveučilištu Oxford.

Upravo se cjepivo s Oxdordskog sveučilišta smatra liderom u utrci. Bazira se na već provjerenoj tehnologiji koja se se koristila u istraživanjima tijekom epidemije MERS virusa. Trenutačno je u trećoj fazi ispitivanja, u Brazilu i Južnoj Africi.

''Čini mi se da oxfordsko cjepivo prednjači u kvaliteti. Još se ne zna koji će biti točan uspjeh tog cjepiva, ali svi dosadašnji rezultati predkliničkih ispitivanja, ispitivanja na životinjama, i klinička ispitivanja na ljudima u 2. I 3. fazi - pokazuju da cjepivo ide u dobrom smjeru'', dodaje Radman.

Na istoj tehnologiji počiva i kinesko cjepivo - CanSino. Ono je prošlo drugu fazu i dobilo je vrlo ograničenu upotrebu u kineskoj vojsci. No, ne zna se koji se rezultati.

''Cjepivo koje se temelji na nekom drugom virusu, koji je benigan, uzrokuje obične prehlade, ali su u njega ubačeni određeni elementi ovog SARS CoV 2 virusa. Znači dajete nešto što se ne može umnažati u čovjeku, ali unutra se nalazi dio tog opasnog virusa. I onda kada naš organizam dođe u kontakt sa tim promijenjenim virusom, on će razviti odgovor na taj novi dio SARS CoV 2 virusa'', kaže Gordan Lauc, profesor biokemije i molekularne biologije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu.

U trećoj fazi su i cjepiva kineskih kompanija Sinovac i Sinopharm. Tu se koristi umrtvljeni virus, već etablirani način izrade cjepiva.

''To znači da već postoje cjepiva po tom istom procesu, po istom receptu. Gdje se samo jedan sastojak mijenja, a to je tip mikroorganizma. Sada je ovaj virus, a u prethodnom je korišten neki drugi. To su jako etablirana cjepiva ili tehnologije'', ističe Vladimir Trkulja sa Zavoda za farmakologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

A nešto potpuno novo stiže iz Amerike. Farmaceutska kompanije Moderna napravila je cjepivo tehnologijom koja nikada prije nije korištena u proizvodnji cjepiva. Za tjedan dana kreću s trećom fazom.

''Oni žele ubaciti ne čitav virus, već samo informaciju o tom virusu. Znači oni uzimaju genetičku informaciju, mRNA, nju ubacuju u čovjeka i kada se ta informacija unese u naše stanice, onda naše stanice same proizvode proteine i viruse. To je nešto slično onom što se događa kada nas virus inficira jer zapravo kod infekcije stvarnim virusom mi proizvodimo proteine virusa i onda ti proteini koje smo mi napravili služe kao cjepivo i na njih se razvija imuni odgovor'', pojašnjava Lauc.

Sve se ovo dogodilo nevjerojatno brzo. Prvi genom virusa izdvojen je u siječnju, a prva osoba u kliničkom ispitivanju cjepivo je primila 16. ožujka.

''Mislim da je najbolji pristup da imamo više različitih cjepiva i sigurno će različiti ljudi različito odgovoriti na različita cjepiva. Tako da imati veći arsenal na raspolaganju je poželjno'', smatra Radman.

I dok već poznate tehnologije imaju prednost jer su već isprobane, ove novije se mogu mnogo brže masovno proizvesti.

''Puno jednostavnije je ako možeš imati nešto što je neinfektivno, nešto što se može na jednom mjestu proizvest, kao esencija, ono rum za kolače i tako jednostavno distribuirati da bi se na bilo kojem dijelu svijeta uz puno manje zahtjeva moglo rekonstruirati'', kaže Trkulja.

No, koliko djelotvorno cjepivo mora biti da bismo stali na kraj ovoj pandemiji? Američka agencija za hranu i lijekove rekla je kako za odobrenje cjepivo treba zaštititi barem 50 posto onih koji su ga primili.

''Nije nužno ovu epidemiju potpuno eliminirati, nama je dovoljno da zaštitimo najugroženije skupine. Kada bi polovina ljudi bila zaštićena cjepivom - epidemija bi bila gotova'', kaže Lauc.

''Svi bi voljeli da barem 85 posto imuniziranIh stvori neutralizirajuća protutijela. To je ono ideal'', dodaje Trkulja.

''Trebalo bi sačuvati barem 60 - 70 posto ljudi da bi zaustavili pandemiju'', poručuje Radman.

Svima je jasno da cjepiva neće odmah biti za sve i tu se postavlja pitanje distribucije. Tko će cjepivo dobiti prvi, hoće li stići do onih koji si to ne mogu priuštiti, je li u ovoj utrci svaka zemlja za sebe? Više o svemu pogledajte u priči Ane Trcol: 

Potraga/ 20.7.2020. u 20:30
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Image
opoziv proizvoda

Jaja domaćeg proizvođača povukli zbog salmonele. Prijeti mu uništenje 150.000 kokoši. On tvrdi da mu podmeću

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba