Da nije bilo Ljudevita Gaja - službeno narječje u Hrvatskoj možda ne bi bilo štokavsko, ne bismo možda imali ni Č, Ž i Š kao glasove koji se pišu jednim znakom, a da nije bilo Franca Prešerna, tko zna kako bi danas zvučala slovenska himna.
Dvojica važnih domoljubnih pjesnika dobila su na isti dan svoje spomenike, Prešern u Zagrebu, a Gaj u Ljubljani. Otkrila su ih dvojica predsjednika. U Ljubljani su zajedno otkrili bistu Ljudevita Gaja, a u Zagrebu Franca Prešerna.
Simboličnu gestu predsjednici su iskoristili za isticanje dobrosusjedskih odnosa, pa je Zoran Milanović u Ljubljani rekao da Hrvatska od Slovenije - nema boljih susjeda.
''Bio bih sretan kada bi sa svim susjedima Hrvatska imala odnose kao sa Slovenijom. Razumne, s dosta emocija, ali ne previše’’, rekao je predsjednik države Zoran Milanović.
Nema previše ni otvorenih pitanja, kažu predsjednici u godini kada obje zemlje navršavaju 30 godina neovisnosti.
''Želim vidjeti današnji dan kao praznik dobrosusjedskih odnosa, suživota, prijateljstva i povjerenja među dvama narodima i državama'', izjavio je Borut Pahor, predsjednik Slovenije.
Uz to što su bili suvremenici, a po struci i pravnici, oba su pjesnika pisala i domoljubnu poeziju. Ljudevit Gaj je tako napisao budnicu "Još Hrvatska ni propala", dok je France Prešen – napisao "Zdravljicu" čiji su stihovi utkani u slovensku himnu.
‘’Srce mi je puno, prešerno mi je, kao što i prezime kaže, prešerno mi je, jer sam kao prva Slovenka u hrvatskom parlamentu doživjela danas kojeg otkrivaju dva predsjednika dviju država, zapravo objedinjuje ovu ljubav koja traje već desetljećima’’, rekla je saborska zastupnica Barbara Antolić Vupora.
‘’To znači da smo bliže jedan drugima, ne samo tako nego i po pjesnicima, po umjetnicima to mene jako, jako raduje’’, komentirala je Katarina Forjan iz Zagreba.
Najnoviji zagrebački spomenik smješten je na Bundeku, u aleji pjesnika, a prvi susjedi su mu bugarski pjesnik Ivan Vazov, Mađar Mor Jokai, ali i bard ruske književnosti Aleksandar Sergejevič Puškin.
