Zastupnica Europskog parlamenta Ivana Maletić (HDZ) izjavila je u srijedu u Bruxellesu da su gubici sredstava koji su iz europskih fondova stavljeni na raspolaganje Hrvatskoj u 2016. i 2017. godini neminovni, optuživši za to loš rad hrvatske Vlade.
"Stanje s povlačenjem sredstava iz europskih fondova alarmantno je loše i Hrvatska sigurno gubi dio sredstava u 2016. i 2017.", izjavila je Maletić novinarima u Bruxellesu nakon što je potpredsjednik vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić najavio i održao konferenciju za novinare o gospodarskim aktualnostima te provedbi Nacionalnog programa reformi i korištenja EU fondova.
Za tu prigodu zastupnica Maletić predstavila je materijale s pomoću kojih ističe da vlada ne realizira ni vlastite planove za provedbu projekata.
"Stanje je doista katastrofalno. Recimo kada se pogleda državni proračun i koji su planovi i realizacija, vidi se da se svake godine realizira svega 60-tak posto od planiranog. Najgore od svega je što se još uvijek nalazimo na razini 150 milijuna eura godišnje, kada je riječ o povlačenju europskih fondova, a dodijeljeno nam je preko milijardu eura godišnje", kaže Maletić, dodajući da to pokazuje da Hrvatska sigurno gubi dobar dio sredstava namijenjenih Hrvatskoj u 2016. i 2017. godini i da se izgubljeno vrijeme za pripremu projekata više ne može vratiti.
Navela je da je 2014. vlada planirala realizirati projekte u visini od 2,9 milijarda kuna, a da je realizirano samo milijardu i 192 milijuna kuna, "a to je godina kada je trebalo doći do eksplozije povlačenja europskih sredstava".
Također dodaje da je vlada u 2014. planirala ugovoriti 1,1 milijardu eura, a ugovoreno je samo 450 milijuna.
"Pritom, ni ti planovi nisu dovoljno ambiciozni da bi se izbjegao scenarij gubitka sredstava, a k tome se još debelo podbacuje u njihovoj realizaciji. To je problem na koji moramo ukazati", rekla je Maletić, ponovivši da je Komisija osnovala posebnu radnu skupinu za osam zemalja članica koja im treba pomoći u povlačenju europskih sredstava te da je od tih osam članica Hrvatska najgora.
Maletić odbacuje i tvrdnje da novim članicama u početku treba više vremena da počnu realizirati povlačenje sredstava iz europskih fondova primjerenom brzinom, ističući da je to vrijedilo za zemlje koje su u EU ušle 2004., a koje nisu imale pretpristupni fond IPA koji je namijenjen upravo tome da zemlje kandidatkinje pripremi na kvalitetno povlačenje europskih sredstava.
"Kada je Komisija zatvorila pregovore s Hrvatskom u poglavlju 22, bila je sigurna da će ona biti uspješan primjer svim državama u korištenju fondova, a nažalost pretvorili smo se u loš primjer".
Istaknula je da se Vlada neutemeljeno hvali uspjesima u rastu izvoza i industrijske proizvodnje.
"Komisija je komentirala da je taj rast premali u odnosu na rast koje su imale države iz 5. vala proširenja, koje su imale rast izvoza i industrijske proizvodnje od 20 posto", kaže Maletić.
Na upit što će njezina stranka učiniti ako dođe na vlast, Maletić je rekla da će trebati ulagati puno više u pripremu projekata nego što je sada slučaj, zatim da će trebati pojednostaviti administrativne procedure, rješavati imovinsko-pravne probleme, te ubrzati postupke javne nabave.
"Mi radimo planove i nastojat ćemo sa svojim timovima taj posao što prije odraditi, ali gubitke u 2016. i 2017. više ne možemo izbjeći jer je ova vlada neugovaranjem sredstava na vrijeme zauvijek izgubila potrebno vrijeme", rekla je.
