Najskuplji ukras Zagreba / Što je sa zagrebačkom žičarom? Probni dio jedan dan radi, tri stoji, buka je grozna, pokušavaju je dovesti u red

100 milijuna eura vrijedna žičara stoji, hladni pogon papreno košta, a gradonačelnik otkriva privremeno rješenje koje pokušavaju izboriti

3.11.2021.
11:40
VOYO logo

Sve je zapelo zbog buke, odnosno sporni su prekoračeni decibeli zbog čega su se i građani bunil. Megalomanska ljepotica kako joj se tepalo u Gračanima, stoji i propada. Od prve lopate 2019., svaki pomak, odnosno stagnaciju prati Karell, najbliži susjed polazne stanice za koju kaže da ne proizvodi nepodnošljiv zvuk već to stvara skretni dio.

"Stanari su pokušali to riješiti s gradom, ali to se čeka, čeka i odgađa se. Na moje pitanje inženjerima koji su bili kod mene, zašto se ne rješava? Odgovor je bio da je to čista politika", rekao je Karell Bisich.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

A djelatnici već 10 mjeseci žičaru održavaju dok ne krene s radom, vrše testne vožnje, rade u dvije smjene. Ovo su susjedi zabilježili u ponedjeljak navečer.

"Svako puštanje u tog probnog dijela koji bi trebao biti od starta u funkciji, treba biti dva mjeseca kako su oni naveli da sve sjedne na svoje, ali jedan dan vozi, tri dana stoji", dodaje Bisich.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nešto što ne radi i ne zarađuje, teško je 100 milijuna eura. Hladan pogon najskuplje, a nefunkcionalne žičare na mjesec iznosi oko 110 tisuća kuna, službeni su to podaci grada Zagreba. U ovim trenucima radi 32 djelatnika za koji se na mjesec izdvaja oko 260 tisuća kuna bruto.

Image
NEMA ZARADE OD ŽIČARE /

Najskuplji eksponat u Zagrebu propada umjesto da prevozi građane na Sljeme, a dodatni troškovi se gomilaju

Image
NEMA ZARADE OD ŽIČARE /

Najskuplji eksponat u Zagrebu propada umjesto da prevozi građane na Sljeme, a dodatni troškovi se gomilaju

Sigurnost, financije i buka - muka u tri aspekta žičare za gradonačelnika koji kaže da se radi na svemu tome.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Radi se paralelno na svim kolosijecima. Ajmo to tako reći na pokušaju dobivanja privremene uporabne dozvole", objasnio je Tomislav Tomašević.

I to se komunicira s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, i državnim inspektoratom koji ne izdaje uporabnu dozvolu već to čini Upravno tijelo Zagreba nadležno za poslove graditeljstva koji je nositelj cijelog postupka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Sanitarna inspekcija Državnog inspektorata redovito u okviru svoje nadležnosti, a na poziv upravnog tijela sudjeluje u svim fazama postupka koje to tijelo vodi. Državni inspektorat za sada nije zaprimio zaključak nadležnog upravnog tijela za ponovnim sudjelovanjem u tehničkom pregledu", izvijestili su iz inspektorata.

Postoje proizvođači bukobrana koji bi riješili problem, a ovakvo stanje ne ide nikome u korist, smatra prometni stručnjak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ti članci 5 i 7 nisu baš detaljno razjašnjeni jer što je taj koridor, granica koridora, buka ne može sama od sebe pasti s 65 na 55 ili 50 decibela ako nema branu da to riješi", objašnjava Mladen Nikšić, profesor na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu.

Tema je to bila i u dva navrata u Gradskoj Skupštini.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izvediva bi bila privremena dozvola poput pokusnog rada na 3 do 6 mjeseci, kaže zastupnik u skupštini Renato Petek.

"Ili riješiti ulaganjem pitanje buke pa da ona dobije dozvolu za rad ili privremenu dozvolu. Što god mislili o žičari, koliko je koštala, hoće li biti sudskih procesa, je li lijepa ili ružna ona treba što prije biti puštena u promet", zaključuje Petek.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Skriveno u raju
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo