Promjena ponašanja

Život nakon koronavirusa: Što će od higijenskih i socijalnih navika ostati kad prođe epidemija?

Sve je puno fizičkih kontakata i vjerojatno ćemo od sada dva puta razmisliti koji su od njih doista neophodni

Dario Todorović/ 8.4.2020. u 16:30

Promjene su nam se dogodile doslovno preko noći. Ne družimo se, ne rukujemo, ne grlimo i ne ljubimo. Ruke odjednom peru i oni koji su od sapuna bježali.

Gotovinu malo tko želi dirati, radije plaćaju online. Država se preko noći i digitalizirala. I odjednom se može i bez dolaska na šalter po taj jedan papir koji nedostaje.

Što će od svega novoga ostati jednom kad epidemija prođe i kad svi bacimo svoje maske?

Ovo ne može trajati dovijeka. To nam je svima jasno. Ovo nošenje maski, nedruženje. Dva metra razmaka koja držimo među sobom miljama su daleko od onoga na što smo naviknuli.

Sve dosad možda nismo ni razmišljali o tome koliko smo u svojim običajima skloni fizičkom kontaktu. Kad se s nekim susretnemo, prvo što ćemo učiniti je da ćemo se rukovati, oni mlađi dat će si pet. Ako smo si s nekime malo bliži nego kad je riječ o običnom poslovnom susretu, doći će do toga da se grlimo, ljubimo, a nerijetko se tijekom razgovora i tapšemo po ramenu. Sve je puno fizičkih kontakata i vjerojatno ćemo od sada dva puta razmisliti koji su od njih doista neophodni.

Koliko dugo kod nas uopće može potrajati to mjerkanje i procjenjivanje koga smijemo zagrliti, a koga ne, komentira etnologinja Ivanka Ivkanec. Ona dobro zna kako su se naši običaji mijenjali uslijed raznih utjecaja.

Upravo se čita

Image
tri vrste u hrvatskoj

Od ugriza zmije u Hrvatskoj umrle su tri osobe, među njima i beba. Ako vidite otrovnicu, ovo morate znati

"To što su se ljubile ruke muškarcima i u mediteranskom bazenu i na balkanskom prostoru se relativno brzo napustilo. Kažem relativno jer je riječ o stoljetnim običajima. Ali se preselilo na osobne kontakte i zato nam to fali. Taj dodir drugog čovjeka, fizički dodir, ne samo emotivni i racionalni, nego potreba da osjetiš dodir nekog drugog, bliskog ili tuđeg, ali da osjetiš život u tom drugom čeljadetu“, rekla je Ivanka Ivkanec, etnologinja i sociologinja.

Zato smatra kako ćemo mi i prebrzo napustiti oprez jednom kad se stvari vrate u normalu.

Što se tiče ljubavi, hoće li ljudi još više paziti s kim će ulaziti u još bliskiji kontakt?

"Kad prođe sve ovo, kad se prestanemo bojati, kad zaboravimo, a to će se brzo dogoditi, ta glad za ljubavlju, odnosno za ljubovanjem, koja je zajednička svakom čovjeku jer je to esencija života, neće puno birati. Neće biti puno izbirača i izbiračica, nego daj šta daš. Tako će vjerojatno biti i zato narod preživljava i zato je vitalan. Kako god da ga potresu različite nedaće", izjavila je Ivkanec.

Baš je nedaća promijenila mnogo toga oko nas. Možda najviše od svega sektor trgovine. Svi koji žele opstati pokrenuli su webshopove s dostavom, što su kupci konačno prihvatili.  

"Ne samo da šopingiramo online sve više i više, prije smo mogli samo s dva, tri velika dućana. Sad to možemo čak i s OPG-ovima, malim trgovcima, ponajviše online kupujemo hranu, sve to smo prije radili tek u naznakama. Uvelike se u ovih tjedan, dva digitalizirala država, to smo najviše vidjeli kod e-propusnica. Izdavanja dokumenata, dosta se popularizirala usluga e-građani pomoću kojih se može puno toga, poput vađenja dokumenata radi online", objasnio je Dragan Petrić, urednik časopisa BUG.

Čini mi se da je država konačno shvatila da ne moraš doći na šalter po taj zadnji papir koji ti fali, da se može puno toga riješiti putem mejla, putem telefona. Jesu to neke stvari koje će nam ostati jednom kad prođe ova nesreća koja nas je zadesila?

"Što se komunikacije s državom tiče, ja se nadam da će ostati, ne samo zato jer je to praktičnije i brže, nego eliminira potrebu za mnogim djelatnicima koji su na proračunu, kojima plaća ide od naših poreza, a koji su, vidimo to na ovom konkretnom primjeru, totalno nepotrebni", rekao je Petrić.

Zatvaranje fizičkih trgovina jako je smanjilo optjecaj gotovine, velikog prijenosnika mikroorganizama. Ali o smrti gotovine mogli bismo govoriti da ne živimo u zemlji za koju se procjenjuje da joj se čak svaka treća kuna okrene u transakciji koja ne ostavlja trag.

"Epidemija koronavirusa je sigurno ubrzala korištenje digitalnih tehnologija i u trgovini i strah od gotovog novca. Međutim, strukturni problem ne samo hrvatske, već ekonomije istočnoeuropskih i mediteranskih zemalja je velik udio sive ekonomije, koja potiče gotovinske transakcije", pojasnio je Damir Novotny, ekonomski analitičar.

Dobro je zato što će kod mnogih novousvojene higijenske navike ipak ostati na dulje vrijeme. Ljudi će se vjerojatno sjetiti da se ruke peru i nakon male nužde. Ili će, recimo, razmisliti prije nego što oznojenim ljudima upadnu u svlačionicu. Nakon 2020. više ništa neće biti isto.

Dario Todorović/ 8.4.2020. u 16:30

Više s weba

Pročitajte još

Image
cijepljenje populacije

U Zagrebu je počela druga faza cijepljenja, ali ne onako kako je najavljivano: Provjerili smo kako je protekao prvi dan

Više s weba