slučaj 'bankomat' / Hoće li sud prihvatiti optužnicu protiv Protege?

Dvadeset mjeseci nakon podizanja optužnice u slučaju 'bankomat' zagrebački Županijski sud trebao bi odlučiti o utemeljenosti USKOK-ovih optužbi na račun trojice bivših čelnika Hrvatske poštanske banke, direktora Josipa Protege, člana uprave Ivana Sladonje i financijskog direktora Marija Kirinića te osmorice njezinih povlaštenih klijenata.

Na zagrebačkome Županijskom sudu za utorak je najavljena sjednica optužnoga vijeća suca Ivana Turudića koje prije 17 mjeseci nije prihvatilo optužnicu nego ju je vratilo USKOK-u.

Koliko je poznato, to je bio prvi slučaj da je optužno vijeće USKOK-u vratilo optužnicu otkad se primjenjuje novi Zakon o kaznenom postupku.

Glasnogovornik suda Krešimir Devčić objasnio je tada da je USKOK dužan donijeti nalog o dopuni istrage ili odustati od kaznenog progona te nakon eventualne dopune istrage podići novu optužnicu i ponovno je dostaviti sudu na potvrđivanje.

To se sada i dogodilo pa će sudac Turudić ponovno razmatrati utemeljenost nove optužnice čije pojedinosti nisu poznate.

Optužnicom iz srpnja 2010. godine Protegu, Sladonju i Kirinića tereti se da su od 2005. do 2009. na traženje osmorice povlaštenih klijenata odobravali visoko rizične kredite vrijedne najmanje 255 milijuna kuna koji banci nisu vraćeni.

Trojicu bivših čelnika HPB-a tereti se i da su poslovanje te banke lažno prikazivali uspješnim na temelju čega su sami sebi isplatili menadžerske bonuse, pri čemu je banka oštećena za 26 milijuna kuna. Protega je navodno nezakonito dobio 4,4 milijuna kuna, Sladonja 4,3 milijuna, a Kirinić 4,5 milijuna kuna.

Uz trojicu bivših HPB-ovaca, okrivljeni su Boris Šimunić, Oliver Beidenegl, Ivan Galić, Slaven Čolak, Davor Čilić, Svetimir Gadža te Goran Jurković i njegov istoimeni 35-godišnji sin.

Starijeg Jurkovića USKOK je optužio i za pranje novca u Hrvatskoj, Španjolskoj, Austriji, Italiji i Švicarskoj.

Protega, Kirinić i Sladonja proveli su četiri mjeseca u istražnome zatvoru iz kojeg su izašli u travnju 2010.

Većinski vlasnik HPB-a je država koja ima 51,46 posto dionica, Hrvatske pošte imaju 27,49 posto, Hrvatski fond za mirovinsko osiguranje 20,18, a mali dioničari 0,87 posto dionica.