Potpuna panoramska slika s kometa bit će objavljena u četvrtak poslijepodne na konferenciji za novinare u Darmstadtu gdje će javnosti biti predstavljeni i prvi podaci.
Inače, europski znanstvenici u četvrtak napeto očekuju vijesti o sudbini robotske sonde Philae, koja je u srijedu uspješno sletjela na komet Čurjumov-Gerasimenko, ali se nije uspjela učvrstiti kako je bilo planirano, prenosi BBC.
Podaci koji su dosad stigli s robota pokazuju da se radilo o tri pokušaja slijetanja, jer se sonda nije uspjela svojim harpunima učvrstiti za površinu. Između prvog i drugog pokušaja prošla su dva sata, a između drugog i trećeg deset minuta.
Prvi pristigli podaci u kontrolu leta Europske svemirske agencije (ESA) u Darmstadtu pokazali su da je Philae, koji je veličine perilice rublja i teži stotinjak kila, nakon prvog slijetanja potonuo oko 4,5 centimetara u površinu kometa, što sugerira da je gornji sloj tog nebeskog tijela relativno mekan.
Kasnije je vjerojatno došlo do odskakivanja jer harpuni nisu radili kako treba i sondi su trebala dva sata da se napokon smiri. Znanstvenici u četvrtak napeto očekuju nove povratne informacije kako bi odlučili hoće li ponovo pokušati ispaljivati harpune i pritom ne riskirati dodatnu destabilizaciju letjelice.
Jučerašnje slijetanje Philaea na komet, prvo u povijesti, koje je otvorilo novo poglavlje u istraživanju svemira, izazvalo je oduševljenje u kontroli leta.
Philae je sa svojom matičnom letjelicom Rosettom putovao do 500
milijuna kilometara udaljenog kometa punih deset godina. Samo
spuštanje od Rossete do kometa trajalo je sedam sati. Kad je
robot napokon poslao prve podatke s kometa, u kontroli leta
nastala je prava eksplozija radosti.
"Na kometu smo, vrlo smo sretni", izjavio je Andrea Accomazzo,
direktor leta misije Rosetta pri Europskom centru za svemirske
operacije (ESOC).
"To je veliki korak za čovječanstvo. Mi smo prvi koji smo to
učinili i to je ono što će zauvijek ostati", kazao je direktor
ESA-e Jean-Jacques Dordain.
ESA se ovim pothvatom priključila prvoj ligi svemirskog
istraživanja u kojoj su dosad bili SAD i Rusija, a ubrzano im se
priključuje i Kina.
"Ovo je pobjeda Europe, napretka i čovječanstva", rekao je u
srijedu navečer francuski predsjednik Francois Hollande. Velike
pohvale europskim kolegama stigle su i iz američke NASA-e.
Euforija u Darmstadtu splasnula je, međutim, kad su otkriveni
problemi s harpunom. Uspije li se Philae učvrstiti, fotografirat
će krajobraz kometa i analizirati površinu. Kometi su primitivna
tijela Sunčeva sustava i kao takva mogu služiti kao 'povijesne
čitanke' njegova nastanka prije 4,6 milijardi godina.
Komet Čurjumov-Gerasimenko dobio je ime po ukrajinskim
astronomima koji su ga otkrili 1969. godine. Klim Ivanovič
Čurjumov, kojem je sada 77 godina, bio je u kontroli leta u
Darmstadtu u vrijeme slijetanja.
Matična letjelica Rosetta, koja bi trebala kružiti orbitom kometa
još godinu dana, ime je dobila po kamenu iz Rosette pomoću kojeg
su dešifrirani egipatski hijeroglifi, a Philae po otoku na
današnjem Naserovom otoku na Nilu na kojem je pronađen obelisk
koji je s navedenim kamenom također poslužio za razumijevanje
egipatskog pisma.
