Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
Korona nas je promijenila

Hoćete li imati novca za trošenje i na što ćete ga potrošiti, za RTL.hr piše prof.dr.sc. Marijana Ivanov

U Otvorenom uvodniku RTL.hr-a osobe iz javnog života slobodno i otvoreno pišu o zbivanjima iz svojeg područja stručnosti.

Image
Marijana Ivanov/ 12.12.2020. u 12:00
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Marijana Ivanov redovita je profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, na katedri Financije, gdje vodi kolegije Monetarna politika i Osobne financije (između ostalih). U Otvorenom uvodniku za RTL.hr koji je napisala koncem srpnja vrlo je točno predvidjela kontrakciju potrošnje i odgađanje investicija kućanstava zbog epidemije koja će se, znamo to sada, a tada smo slutili, vratiti najesen. U ovome komentaru analizira što možemo očekivati od ovoga prosinca i iduće godine, ali i kako nas je već pandemija promijenila. Vjerojatno nepovratno.

2020. je na odmaku - sljedeća će valjda biti nešto bolja. Hoće, da, jer kad padnete jako puno i mali uzlet se čini kao da ste opet dobili krila. Ali ne vraćamo se na iste tračnice. Neka druga lokomotiva vuče vagone. Ili su lokomotiva i vagoni isti, ali u njima sjede drugačiji ljudi, voze drugačiji teret – po tračnicama koje ne znamo kuda vode.

Korona nije zatvorila samo kafiće i restorane. Kapaciteti brojnih proizvodnih poduzeća prilično su neuposleni, a zarade jedva pokrivaju hladni pogon. Da nema državnih mjera pomoći gospodarstvu nezaposlenost bi bila znatno veća, a  opseg potrošnje kućanstva još manji. Ovako, prelijevanjem iz privatnog sektora u javni, iz javnog u privatni i pozitivne učinke neto-izvoza, multiplikator potrošnje kućanstva i države je i dalje pozitivan, uz realna očekivanja da ćemo u 2021. ostvariti pozitivne stope rasta BDP-a. Tako je planiran i državni proračun - uz veće prihode od PDV-a i veće korištenje EU sredstava. Ujedno, pod pretpostavkom da će raspoloživost cjepiva smanjiti razmjer pandemije već do polovice 2021. i turistička sezona možda ispadne nešto bolja od ovogodišnje. 

Image
Ništa više neće biti isto

Pandemija će nepovratno promijeniti naše društvo, događalo se to već u povijesti. Za RTL.hr piše Vedrana Pribičević

Image
Ništa više neće biti isto

Pandemija će nepovratno promijeniti naše društvo, događalo se to već u povijesti. Za RTL.hr piše Vedrana Pribičević

Djed Božićnjak ove godine neće biti darežljiv

Međutim, s optimizmom ne treba pretjerivati. Još do prije mjesec dana izgledalo je kao da stvari idu na bolje, da se hrvatska i svjetska ekonomija pokreću većom dinamikom. Indeks pouzdanja potrošača i indeks očekivanja potrošača u Hrvatskoj zabilježili su u studenom blaga poboljšanja, ali je indeks raspoloženja potrošača potonuo još dublje. S obzirom na stanje djelomičnog lockdowna, za prosinac i tradicionalno depresivan siječanj izvjesna su pogoršanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Djed Božićnjak ove godine neće biti darežljiv, domjenaka nema, nema druženja, okupljanja. Ostala je kućna potrošnja, nabavka novih papuča i pidžama, hrane i pića, obnova kauča i stvari za dom, dok je eventualni povratak živahnosti u drugim segmentima potrošnje izvjestan tek od ožujka i travnja.

Osobna potrošnja ne ovisi samo o dohotku...

U razdoblju koje slijedi neke će industrije slabiti, druge ekspandirati, a lom izazvan korona pandemijom teško da će biti prekretnica u smjeru porasta povjerenja i harmonije u ekonomiji i društvu, a oni su itekako bitni za prosperitet ukupne ekonomije i razmjer potrošnje kao glavnog generatora rasta BDP-a i zaposlenosti. Osobna potrošnja nikad ne ovisi samo o dohotku, njegovoj raspoloživosti, visini i sigurnosti.

Upravo se čita

Image
JOVANOVA DRAGA

Sjećate li se nje? Evo kako Paulina iz 'Ljubav je na selu' izgleda danas

Ovisi poprilično o našim emocijama, fizičkom i psihičkom zdravlju, a psihičko zdravlje mnogih je trenutno prilično narušeno. Bilo zato što su preboljeli virus, jer je umro netko blizak njima, jer imaju empatiju prema bolesnima. Jer ih psihički pogađaju socijalno distanciranje i  rad od kuće. Jer odavno nisu vidjeli prijatelje i rodbinu, jer ne mogu sjesti na kavu u kafiću, boje se zaraze ili su slobodne mete koje svaki dan sjede pred televizorom i upijaju metke konferencija i medijskih informacija o broju zaraženih i umrlih.

Slab oporavak potrošnje u budućnosti u jednoj mjeri bit će posljedica upravo tog lošeg psihičkog stanja  u društvu, i to s dugoročnim učincima. Međutim, problem nije samo pad potrošnje, nego i promjena navika potrošača. Veća potrošnja hrane ekonomski je dobra za prihode proizvođača i zaposlenost u prehrambenoj industriji, ali narušava buduće zdravlje nacije. Depresija je itekako vidljiva u trgovinama prehrambenih proizvoda, jer barem svaki četvrti kupac kupuje jedan, a najčešće i više alkoholnih pića – i to ne samo pivu, žestica je u modi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Lockdown nam je promijenio dušu

Prvi lockdown snažno je porušio hrvatsku i svjetsku ekonomiju, ali je zapravo bio kratak. Drugi, dugotrajniji, mada nepotpuni - promijenio joj je dušu. Bit priče o potrošnji, investicijama i ostalim kategorijama formiranja BDP-a nisu samo brojke koje ukazuju na značajan pad u ovoj godini i postupni oporavak u sljedećoj. Korona-pandemija je na dugi rok promijenila naš životni stil – strukturu potrošnje, načine kupnje, prodaje i dostave. Promijenila je strukturu zaposlenosti i otvorila prostor za još veće dohodovne i imovinske razlike.

Iako su proizvodne industrije trenutno snažno pogođene padom domaće potražnje i izvoza, već krajem 2021. njihovi prihodi i zaposlenost približit će se stanju "stare normale". S druge strane, uslužni sektori poput ugostiteljstva, klasične trgovine, osobnih usluga, frizera... vjerojatno se nikada neće vratiti na staro, dok će oporavak turizma ovisiti o snazi uzleta u svim ostalim sektorima. Prekarijat, povremeni i privremeni poslovi, sve češći su izvor prihoda kućanstva, ali uz povećanu financijsku nesigurnost i suzdržavanje u potrošnji, dok radna mjesta za mnoge s ugovorima na neodređeno možda već sutra neće postojati. S obzirom da su značajnija otpuštanja izvjesna i u bankarstvu prilično je jasno kamo vodi putanja cijele ekonomije na dugi rok – ekonomski rast s više obilježja stagnacije nego ekspanzije.

Promjena načina rada i ponašanja...

Uvjeti nužnosti socijalnog distanciranja pokazali su da je fizički kontakt sve manje važan. Da je on-line rad itekako moguć, a možda i nova normala vremena pred nama. Činjenica je da je rad na daljinu češći i lakše provediv kod više plaćenih osoba s visokim obrazovanjem, kao i da brojni on-line zaposlenici danas "na poslu" provode više vremena nego tijekom "stare normale". Radni dan za mnoge traje do 8 ili 9 navečer, uz više radnih zadataka koji se odrađuju u vrijeme koje bi se trebalo zvati dokolica. Sve to znači i promjene postojećih i budućih navika i strukture potrošnje. 

Praksa zastupljenijeg rada od kuće uz aktualno socijalno distanciranje smanjuje potražnju za proizvodima i uslugama koje se ne mogu pružati i prodavati na daljinu, što povećava rizik nezaposlenosti i nižih plaća upravo u skupini društva srednjeg i nižeg dohotka koji čine glavninu potrošača. Osobe sa završenom srednjom stručnom spremom najviše su pod rizikom gubitka posla i nižih prihoda pa posljedično ukupna potrošnja kućanstva postaje više osjetljiva na razmjer, navike i preferencije viših i visokih dohodovnih razreda, a oni u neizvjesnim uvjetima povećavaju sklonost štednji i smanjuju sklonost potrošnji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

...uzrokuje i promjenu potrošnje

Rad kod kuće smanjuje potražnju za elegantnom odjećom i drugim predmetima za rad i dokolicu. Smanjuje potražnju za uslugama frizera i slično, a povećava potražnju za nužnim proizvodima, kao i odjećom i opremom za kuću ili odlaske u prirodu. Unatoč pandemiji, brojnost automobila na cesti se ne smanjuje jer ljudi izbjegavaju javni prijevoz - broj putnika je obično samo jedan, što prati neobjašnjiv fenomen samog vozača sa zaštitnom maskom na licu. Možda jedina dobra stvar koju trenutni lockdown čini je što smo zatvaranjem kafića i restorana ljude poslali u trgovinu, i to ne u trgovinu prehrambenih proizvoda koje ionako kupuju. Dali smo im priliku druženja i užitka provoda u šoping centrima, trgovinama s namještajem i kućanskim aparatima, trgovinama odjeće i obuće itd. - pa makar ispred njih čekali poduže u redu za ulazak.

Uvažavajući, naime, razmjer sive ekonomije u ugostiteljstvu, za ukupnu potrošnju i BDP, kao i za prihode države od PDV-a i drugih poreza - bolje je da ljudi dohodak troše u trgovini i velikim centrima nego u kafićima i restoranima. Čak ni izostanak adventskih kućica za tulume po gradskim trgovima i parkovima neće imati preveliki učinak na niži BDP i prihode od PDV-a, jer kao i u turizmu i tu je siva ekonomija itekako zastupljena.

Ukratko, ovisno koliko financijska konstrukcija kućanstva dopušta, za gladne oči i korona-depresiju, prosinac bi mogao donijeti znatno više planiranih i neplaniranih kupnji. 

Promijenite kauč, ionako ste stalno kod kuće. I perilicu za suđe - ako je starija od sedam godina popravak se ne isplati. A da bi imali bolji doživljaj presica i novogodišnjeg programa trebate i novi televizor.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
Marijana Ivanov/ 12.12.2020. u 12:00
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Image
KOMENTAR SABORSKE ZASTUPNICE

Dalija Orešković za RTL.hr: 'Žinić državnu kuću drži na temelju vlasti i sile. Nije jedini koji 25 godina unovčava svoje domoljublje'

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba