Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
FALSIFIKATI NA SVE STRANE

Bili smo u Muzeju policije i otkrili sve tajne krivotvoritelja velikih slikara

Fundus Muzeja policije broji 70-ak krivotvorina, a ima ih od Modiglianija do Renoira

Sanja Čatipović/ 5.3.2019. u 20:30
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

U policijskoj zbirci krivotvorina pokušaji kopija Modiglianija, Renoira, Dalija pa i Picassa. Bijela ruža Nikole Reisera ili ipak njegova krivotvoritelja. Slikareva supruga policiji je potvrdila ovo drugo.

"Da je Reiser radio na svojstven način i da je njegova ruža imala 15 tak nijansi sive, da nikada nije korištena žuta", rekla je voditeljica Muzeja policije Helena Biočić i dala je mišljenje da slika nije original.

A to nije jedina takva slika u policijskom muzeju. Njihov fundus broji njih 70 tak. Toliko su ih skupili u proteklih desetak godina od kad ih sudovi ne uništavaju nakon završenih procesa, već  šalju policiji. Imena su zvučna. 

Od Modiglianija za koju kažu da je jedna od boljih preko Renoira. Njegovo je "Kupanje" navodno ponuđeno Vladi, a cijena je bila vrlo visoka. Zbog toga se posumnjalo da se ne radi o originalu. Uspoređena je s onom u Mimari i doista potvrđeno da se radi o kopiji. Tu je i Picasso.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Dalija zaplijenili Talijanima na granici

"Slika je pronađena kod jednog našeg državljanina koji je drugome posudio nešto novca, a ovaj mu je zauzvrat dao sliku da je čuva dok mu novac ne vrati.  On ju je čak i uokvirio i onda je shvatio da je dobio nešto što ne vrijedi ništa", rekla je Biočić.

Dalija su zaplijenili na granici dvojici Talijana koji uz nju nisu imali popratnu dokumentaciju.

Upravo se čita

Image
pretužno

Užasne i šokantne vijesti od obitelji obožavane Ede iz serije 'Miriše na ljubav'

"Nemamo potvrdu vještačenja da se radi o krivotvorini, ali naši stručnjaci su sigurni da se ne radi o originalu. Da bi to dobili moramo je poslati u Španjolsku, u njihov muzej a to su vrlo skupa vještačenja", rekla je Biočić.

I to je jedini primjer koji nema potvrdu da je falsifikat. Sve ostale, premda neke i nisu tako loše kopije, to doista jesu. Tržište umjetninama u Hrvatskoj nije veliko, no da falsifikata ima potvrđuje i policijska zbirka, ali i galeristi. Ivo Jerić prodajom slika bavi se više od trideset godina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

"Potkrade se koji put nenamjerna pogreška, ali ima ih koji to ciljano rade, koji kruže po sajmovima u Mađarskoj, Vojvodini i vide da neki slikar sliči na primjer na Ferdu Kovačevića jer je naslikao vrbe uz rijeku i onda ga potpišu i prodaju to pod Kovačevića. E to su već delikti koje treba sankcionirati", rekao je galerist Ivo Jerić.

"Vrbe na Savi" tako su završile u rukama policije. Helena Biočić pokazala nam je sliku Vrbe na Savi te ukazala na njezine greške.  

Berber ispisivao poleđine krivotvorina

"Fizikalnim metodama je utvrđeno, da je korištena bijela koju taj slikar nije nikad koristio", rekla je Biočić. Kada se dogodi da nađu sumnjivu sliku policija prvo traži samog slikara. Mersada Berbera često su krivotvorili, a on je svojedobno ispisivao poleđine takvih slika.

"Žar pticu" otkrio je sam Boris Bučan. Zelena podloga i potpis doista jesu bili njegovo djelo, no pticu je netko naknadno ubacio.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

"Zanimljivost je u tome da je Bučan u jednoj od galerija vidio taj rad i rekao da on to nije nacrtao, jer i on to radi na drugačiji način i da je ptica dva puta dva metra uvijek crtana na papiru, a ne kao ulje na platnu", rekla je Biočić.

Policija tako nije imala mnogo posla, no kada autora više nema – moraju dalje. Ukoliko obitelj ima autorska prava – idu k njima. Murtić je  jedan od  kopiranijih autora, njegov sin Ranko u rukama je držao mnoge radove, no niti jedan od njih nije dobio prolaznu ocjenu.

"Potpis možeš falsificirati, ali gestu ne"

"Postoji anegdota koliko mu treba da napravi jednu sliku. Jedan sat i pedeset godina. Slično je i kod mog oca koji je impulzivno i brzo radio katkad dvije tri slike paralelno katkad tjedan dana, pola dana ili mjesec – bitno je to dugogodišnje iskustvo. Jednostavno ja sam uvjerenja da je mog oca najteže falsificirati od svih jer je to gesta koja ga potpisuje i tu je gestu nemoguće falsificirati. Potpis možeš, ali gestu ne“, rekao je sin Ede Murtića, Ranko Murtić.

Ipak katkad se moraju više  potruditi pa uspoređuju njegove povijesne cikluse, arhivu, gledaju boje, znaju što je i kako mijenjao kroz vrijeme, no češće se ipak, sve vidi na prvu. Slike ovisno o razdoblju vrijede i 10, 20 i 30 tisuća, najbolji komadi i 150.000 eura. Naravno, originali.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

"Meni je drago da postoji interes, Murtić je potencijalno jedan od najfalsificiranijih autora , ali najteže je falsificirati njegov rad zbog te geste, puno je lakše npr. Stančića.  S te strane nemam straha. Kopije su loše, ali budu nam duhovite", rekao je Ranko Murtić.

I Stančić je u policijskoj zbirci. Nema nasljednika, kažu da je ostavio mnogo nepotpisanih slika. Na panorami Varaždina stručnjaci su lažnjak dokazali primjenom infracrvenog svjetla. Analiza je pokazala da je krivotvoritelj koristio karbon crnu boju kakvu slikar nikada nije imao na svojoj paleti.

Svaka boja ima svoj otisak prsta

Upravo tu metodu u svom radu primjenjuje Jana Žiljak, vještakinja za slike.

"Svaka boja ima svoj odaziv u infracrvenom svjetlu. Mi ga vidimo kao zelenu boju dok on kad ga snimimo infracrvenom kamerom može izgledati totalno drugačije i baš u tom dijelu falsifikator ne može krivotvoriti sliku. Ne mogu to napraviti u infracrvenom svjetlu", rekla je Jana Žiljak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Drugim riječima svaka boja ima svoj otisak prsta. Vidjeli smo apstraktnu sliku Nade Žiljak. Snimljena infracrveno – nešto je sasvim drugo. No, ona je boje na ovaj način koristila ciljano i namjerno, objašnjava njen suprug – profesor koji je radio i zaštite za novčanice. "Slika štiti samu sebe", rekla je Jana Žiljak.

A tehnika lako dokazuje falsifikat.

"Uzmete deset slika iz istog razdoblja, to se može kod Veže ili Murtića jer ih imaju mnogo i onda uspoređujete. On je mogao promijeniti jednu boju, ali nije mogao deset u razdoblju u kojem je slikao", rekla je Jana Žiljak.

Nekad se za to koristio rendgen. Povjesničar umjetnosti Darko Schneider, kaže, tako su otkrili Becićev portret za kojeg nitko pa ni sam Becić nije znao gdje je završio. Otkriven je u sloju ispod Kraljevićevog  autoportreta s psom.

"Neki se služe grafitom, olovkom nakon grundiranja platna da bi postavili portret, npr. mrtvu prirodu. To je radio Račić i Modigliani. Kad se to počelo otkrivati svi Modiglianovi i koji nisu imali taj prostor postali su sumnjivi. Isto je bilo i kod Račića", rekao je povjesničar umjetnosti Darko Schneider.

Teško će se netko upustiti u krivotvorenje slika koje sadrže određene tajne

Kada se to zna, kaže Schneider, teško će se netko upustiti u krivotvorenje takvih slika koje sadrže određene tajne. A one koje ne, osobito ako se radi o vrhunskim djelima razotkrivaju i stručnjaci upoznati s točno određenim slikarom.

„Slike se većinom provjeravaju kroz reprodukciju, literaturu i dosadašnje izlaganje, kako su došli u pojedine funduse ili postoje bilješke, opisi, kritike, svjedočenja i po tome ako je slika u životu autora izlagana i zabilježena, a radi se o istoj slici onda je valjda i to djelo autentično i možemo reći da imamo original“, rekao je Schneider.

Popratna dokumentacija poduprla bi autentičnost djela, no to su pitanja koja kod nas nisu posve zakonski definirana. Pa prostora za sivo tržište, još uvijek ima - kaže Murtićev sin.

"Jasno je da hoćeš biti siguran da si kupio autora, ali hoćeš proći jeftinije i tu je velika zamka. Po novouvedenom zakonu iz EU pravo slijeđenja da svaka daljnja prodaja je predmet nekog malog fija - a u odnosu na vrijednost, što izbjegavaju. Samim tim ne dođu u situaciju da traže certifikat, a to im obezbjeđuje sigurnost. Razmjenjuju se umjetninama kao što se keckaju karticama  pa slike završe u različlitom vlasništvu“, rekao je Ranko Mutić.

A vlasnici slika ponekad pokucaju galeristu Jeriću na Kaptolu. On pak tvrdi, prije desetak godina krivotvorina je bilo i više jer je potražnja za slikama bila veća.

"Jedno vrijeme ih je bilo 20, 30 posto od tih umjetnina koje su se znale nuditi, jer je u to doba bila veća potražnja. Normalno je da se falsificiraju vrijedne i skupe slike, a ne slikari koji vrijede 1000 eura to se ne isplati. Ali Ferdo Kovačević, Bukovac ili Medović to su falsifikati koji imaju ozbiljnu vrijednost. Stančić isto - pa su oni jedno vrijeme kružili gradom", rekao je galerist Jerić.

Neke slike mogu vrlo lako prevariti

Nakon trideset godina rada u galeriji, kaže, neke slike može prepoznati s deset metara, ali neke vrlo lako mogu prevariti.

"Mi galeristi se trudimo da to bude što manje i neke stvari želimo provjeriti, jer smo mi ustanova i prodajemo na legalan način - to kod onih drugih situacija nije baš tako - oni koji žele s tim ušićariti i love u mutnom - oni neće previše vremena ni energije potratit na certifikate", rekao je Jerić.

Zato savjetuje da se, kada se kupuju umjetnine, traži  savjet onih koji se time i bave. Kako okvir na kraju ne bi ispao skuplji od slike, a novac izgubljen.

"Tu se može raditi o kaznenom djelu prijevare ili povrede autorskih prava. Prijevara to je ako vam netko ponudi krivotvorinu ako vas uvjeri da kupujete original onda je to prijevara , a ako se radi o intervenciji ako je nešto doslikano ili je mijenjan potpis onda je to povreda autorskih prava", objasnila je voditeljica Muzeja policije Biočić.

A slika bi tada mogla postati još jedan u nizu ovakvih eksponata. Ljepota lažnog sjaja pravim kolekcionarima ne vrijedi ništa. No, ideja je zlata vrijedna, osobito ako onim brzopletima i naivnima uštedi prilične iznose.   

Sanja Čatipović/ 5.3.2019. u 20:30
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Image
MUKA VRBANOVIĆA

Bivša država nacionalizirala im je zemljište, a grad Zagreb ga potom prodao za milijune

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba