manjkav sustav / Porazne brojke: Svjedočanstva djece koja zbog tromog sustava ne mogu započeti svoje školovanje

Prošle godine Ured pravobraniteljice za djecu zaprimio je čak 90 prijava pojedinačnih povreda prava djece s teškoćama u razvoju na odgoj i obrazovanje

20.9.2018.
20:00
VOYO logo

Priča o prvašici Eleni koja nije na vrijeme upisana u prvi razred osnovne škole obišla je cijelu Hrvatsku. Zbog burne reakcije na Facebooku - situacija se već sljedeći dan riješila, no što je sa svim drugim pričama?

Prošle godine Ured pravobraniteljice za djecu zaprimio je čak 90 prijava pojedinačnih povreda prava djece s teškoćama u razvoju na odgoj i obrazovanje. Najviše se primjedbi odnosilo na pomoćnike u nastavi, nespremnost škola da prilagode program djeci te sam upis u vrtić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako se roditelji nose sa svim izazovima koje obrazovni sustav pred njih stavlja?

“Elena je danas ostala sama. U dvorani njezine osnovne škole. U novoj odjeći s novom torbom. U nevjerici, panici i suzama…”, napisala je Ana Vujnović, Elenina majka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ovo su riječi koje su na noge dignule cijelu Hrvatsku. Mala Elena je ostala sama u školi, a mama Ana je ukazala na manjkav sustav.

“U roku od 24 sata imala sam, čini mi se, preko 500 poruka na društvenim mrežama. Kada se malo situacija smirila, ja sam išla čitati sve te poruke, nisam na sve odgovorila. Ali te situacije, koje su ti roditelji navodili, to je nevjerojatno. Ne bi vjerovala da ne sudjelujem u ovom filmu, mislim, to je za holivudske filmove”, ispričala je Ana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Upravo zbog te burne reakcije na Facebooku Elena je već idući dan bila u školskim klupama, no, je li ovakav slučaj iznimka ili pravilo?

“Broj pritužbi koji je najveći upravo u tom području govori da situacija nije sjajna”, rekla je Helenca Pirnat Dragičević, pravobraniteljica za djecu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Oni su nama tom gestom zatvorili sva vrata gradskih vrtića...”, kazao je Dalibor Talajić.

“Za sebe nemam energije, ali za dijete, dok god dišem. Dok god dišem, za dijete ću se boriti”, rekao je Dražen, otac.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

O Eleninom slučaju već se sve zna, obavijest o tome u koju je školu upisana gradski ured za obrazovanje poslao je mami Ani u petak prije početka školske godine. Škola to rješenje, nije dobila.

“Oni su trebali obavijestiti školu i rekli su mi da će školu obavijestiti. Ako Riješenje ne bi došlo u određenom roku, oni bi školu obavijestili pismenim putem 15. 9. Pa gdje je tu smisao, tada škola traje već dva tjedna”, kazala je Ana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tada su se iz gradskog Ureda ispričali, ali za njih, propusta nije bilo.

“Prije svega htjela bi se ispričati javnosti zbog ovog događaja. Međutim imam potrebu reći da vezano za upis djevojčice Elene što se tiče Grada Zagreba odnosno Ureda za obrazovanje nije učinjen nikakav formalno pravni propust”, rekla je Mirjana Berislavić, Gradski ured za obrazovanje Grada Zagreba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No, da takva Rješenja stižu prekasno, misli pravobraniteljica za djecu.

“Moram reći evo da smo u ovoj godini imali pet prijava koje su se odnosile na to da djeca prije upisa nisu dobila Rješenja o školovanju, što je svakako nedopustivo i ono što je preporuka ovog ureda da takva rješenja budu najkasnije donešena do početka kolovoza”, kazala je Helenca Pirnat Dragičević, pravobraniteljica za djecu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sve o kasnom stizanju Rješenja zna i Dražen. Otac osmogodišnjeg dječaka s poremećajem iz spektra autizma. Priču smo prvi puta u Potrazi objavili u svibnju, kada je njegov svakodnevni odlazak u školu postao upitan.

“Došli smo zajedno u školu, dočekala nas je tajnica koja mi je rekla da je došlo rješenje koje treba potpisati. Rekla mi je da su se ostvarili uvjeti za prelazak u Osnovnu školu Ive Andrića, i da od 7.5. Mateo više nije učenik ove škole. Ja sam rekao izvolite to vratiti nazad”, ispričao je Dražen, otac, 20.5.2018.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za naše kamere ravnateljica je objasnila u čemu je riječ.

“Dakle, dijete je u ovoj školi, samo je obavijest došla da je otvoren odjel koji bi po pravomoćnom rješenju bio dobar za dijete, ništa drugo”, kazala je Jadranka Bjelica, ravnateljica OŠ Frana Krste Frankopana, 20.5.2018.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No, što se točno dogodilo?

Školsko povjerenstvo i ministarstvo obrazovanja trima različitim rješenjima odlučili su da dječak pohađa tri različite škole. No, u svakoj od njih trebao je biti smješten u posebni razredni odjel, a ne u razredu s vršnjacima, što je bila preporuka dječakovih liječnika. I konačno rješenje je stiglo više od mjesec dana nakon početka školske godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Prvo je bila Slava Raškaj, pa Grigor Vitez, pa Ivo Andrić. To vam je škola udaljena 15 km od mjesta našeg stanovanja. Žena moja radi u školi koja je 45 km, znači njega bi morali buditi u 5:30 sati ujutro da bi stigao u školu na vrijeme”, ispričao je Dražen.

Nakon što dječaku nisu htjeli dati priliku da ide u razred s vršnjacima, škola mu nije napravila prilagodbu, odnosno individualizaciju programa. Zato su roditelji pokrenuli spor na Ustavnom sudu, ali i žalili se gradskom Uredu za obrazovanje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ja sam sada došao sa sastanka iz gradskog Ureda za školstvo. Imam obećanje da će biti sve u redu, da će porovest se individualizacija za dijete u Osnovnoj školi Frana Krsta Frankopana. Ali mi nisu dali nikave konkretne rokove”, kazao je Dražen.

Dakle, cijeli prvi razred i sada već tri tjedna u drugome, osmogodišnji dječak svladava gradivo na isti način kao i svaki drugi vršnjak. Za stručnjake sumnje nema - to nije dobro.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“To je kao da osobi s minus 7 dijoptrijom uzmete naočale i kažete da pokuša gledati bez njih”, kazala je Helenca Pirnat Dragičević.

Iz Ureda pravobraniteljice za djecu, kažu, upravo na ovo se odnosi najveći broj prijava roditelja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“U protekloj godini, 2017. bilo je 90 prijava i najčešće su bile te prijave koje su se odnosile na osnovnoškolsko obrazovanje, a to je zbog problema u primjeni, odnosno provedbi predloženog obrazovnog programa”, rekla je Helenca Pirnat Dragičević.

No, nisu svi sa školama imali loša iskustva. Dalibor Talajić, otac dvanaestogodišnjaka s poremećajem iz spektra autizma naišao je na veliku potporu čak i kada je njegov sin imao nastupe bijesa tj. tantrume. I sada ide u razred s ostalim vršnjacima po prilagođenom programu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Mi smo imali sreće što je naša škola tolerirala te tantrume. I nekako su imali povjerenja u njega da ćemo svi skupa u suradnji, da ćemo ga kroz jedan dulji rok uspjeti pridobiti da opstane u školi redovnoj”, rekao je Dalibor Talajić.

I to je dovelo do onoga što je pravi primjer inkluzije i prihvaćanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“S njime u razred ide jedan dječak čiji mlađi brat ima iste probleme. I kada je došlo vrijeme da mlađi brat ode u školu, mama je zamolila da on ode jedan dan u školu na probu. To je bio kraj 3. razreda. Da se upozna s prostorom, zgradom, programom itd. I na pitanje učiteljice gdje on može sjediti, a prethodno tome je izložila problem, baš sva djeca iz razreda su podignula ruku. Djeca su super. I zdrava sredina je upravo to zdrava sredina. I zato je korisna za sve, ne samo za našu djecu”, ispričao je Dalibor Talajić.

No, do dolaska u školu, Dalibor se uvelike namučio, pogotovo s vrtićem u kojem su nakon tri mjeseca rekli da njegov sin više tamo ne može tamo dolaziti. I bez njegova znanja su o tome obavjestili gradski Ured za obrazovanje.

“Nama su tom gestom zatvorili vrata svih vrtića jer to je univerzalni dokument, kada se urudžbira na Grad. I nekako je upisan u privatni Montessori vrtić. I kažem, sustav koji počiva na lutriji, nije sustav”, rekao je Dalibor.

S njim se slaže i mama Ana koja tvrdi:

“Znači sve to, od prvog razreda osnovne škole, koliko se u njih ulaže, toliko ćemo od njih i dobiti. Oni su tu, nismo više u 19. stoljeću da takvu djecu zatvaramo u kuću i sramimo ih se, više nismo tamo. U 21. stoljeću smo…”, kazala je Ana.

No, za cijelu situaciju ne možemo kriviti samo škole jer nerijetko tamo nema dovoljno ljudi koji se mogu, ali i znaju baviti djecom s poteškoćama u razvoju.

“Kod nas je situacija dnevna u svemu. Nema nikakve dugoročne projekcije, bilo kakvog programa. A tako, kad se čovjek ponaša, ako ima planove od danas do sutra, od izbora do izbora, od ankete do ankete, tu se ne može ništa napraviti.

Da je susutav daleko od idealnog, smatra i pravobraniteljica.

“Država je odgovorna i država mora omogućiti, kao što i svakoj djeci omogućava, tako i djeci s teškoćama, njihov odgoj i obrazovanje, njihovo uključivanje i inkluziju u svakodnevni život”, rekla je Helenca Pirnat Dragičević.

I dok se to ne ostvari za ove roditelje to znači samo jedno:

“U ovakvim uvjetima, imati sustav kakav postoji, to znači biti sam”, kazao je Dalibor.

Ali, barem njihova djeca nikada neće biti.

“Elena neće ostati sama. Kunem vam se, dok ima snage u meni, Elena neće ostati sama”, rekla je Ana.

Toma
Otok iskušenja
Senorita 89
Versailles
hABAZIN VS. mAGYAR
default_cta
Brak na prvu
Hell's kitchen
Trumbo
Ljubavna zamka
Vlakovi
default_cta
Pevačica
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Cijena strasti
VOYO logo