Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
SVIJETLA BUDUĆNOST

Arhitektura nakon koronavirusa: Način na koji koristimo prostor mogao bi se promijeniti na bolje

Je li odzvonilo uredima otvorenog tlocrta? Mogu li neboderi preživjeti? Hoće li naši telefoni kontrolirati sve - od rasvjete do naručivanja kave?

Image
Foto: RTL / Pixabay
A. Ž./ 14.4.2020. u 15:00
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Gradovi i zgrade oduvijek su bili oblikovani i bolešću. Primjerice, kolera je utjecala na mrežu ulica jer su epidemije u 19. stoljeću potaknule uvođenje kanalizacijskog sustava koji je zahtijevao da ceste iznad njih budu šire i ravne, zajedno s novim zakonima o zoniranju kako bi se spriječilo prenapučenost.

VEZANE VIJESTI

Kuga je promijenila dizajn svega - od odvodnih cijevi do pragova vrata i gradnje temelja, a i tuberkuloza je ostavila traga tako što su sanatoriji preplavljeni svjetlom nadahnuli razdoblje prostora bijele boje, kupaonica s pločicama te sveprisutnu stolicu s naslonom. Oblik je uvijek pratio strah od infekcije, jednako kao i funkcija, piše arhitekt Oliver Wainwright, kritičar arhitekture i dizajna u Guardianu.

S obzirom na trenutne uvjete života zbog pandemije koronavirusa teško je ne zapitati se kakav će trajni utjecaj COVID-19 imati na gradove i način kako poimamo prostor: Hoćemo li domove morati prilagoditi tako da se u njima može bolje raditi? Hoće li se pločnike morati proširiti kako bi se zadržala fizička distanca? Hoćemo li moći, htjeti uopće, više živjeti u gusto naseljenim područjima, zgradama, raditi u uredima otvorenog tlocrta i gurati se u dizalima? Kako će izgledati restorani, kafići i ostala mjesta zabave?

Image
Foto: RTL / Pixabay
Image
RTL / Pixabay

‘’Najveća promjena odnosit će se na to kako mislimo o prostorima u kojima radimo’’, ističe Darren Comber, izvršni direktor arhitektonskog ureda ‘’Scott Brownrigg’’ i dodaje: ‘’ Vidjeli smo ogroman procvat u ‘’co-working’ prostorima – prostorima za suradnju. No nakon ovoga, hoće li tvrtke doista htjeti staviti cijeli svoj tim na jedno mjesto, gdje usko dijele prostor s drugim poduzećima?’’

I nije to pitanje samo ‘’co-working’’ prostora, već i prostora u istoj tvrtki, a Comber kaže: ‘’ "Ne predlažem da se svi vratimo na rad u ‘’kockama’’ kao što je to bilo 1950-ih, ali mislim da će se gustoća u uredima promijeniti. Vidjet ćemo odmak od ‘’open spacea’’ - rasporeda otvorenog tlocrta, kao i bolju ventilaciju i više prozora koji se mogu otvoriti’’.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

VEZANE VIJESTI

Na tom tragu razmišlja i arhitekt Arjun Kaicker, koji je vodio jedan od timova u arhitektonskom uredu Normana Fostera: ‘’Mislim da ćemo vidjeti šire hodnike i prolaze, više pregrada između odjela i puno više stubišta, prostori se više neće toliko uklapati jedni u druge’’.

Upravo se čita

Image
'ne voli samo žene već i novac'

Prava sapunica u Sikirevcima, a u glavnoj ulozi župnik: 'Sumnjao sam da se moja supruga dopisuje s nekim...'

Image
Foto: Pixabay
Image
Pixabay

Moguće je očekivati i promjene u uredskom namještaju, dodaje, objašnjavajući da ljudi više neće htjeti sjediti tako blizu jedni drugima kao što je dosad bio slučaj. U tom kontekstu moguće su i promjene u zakonodavstvu kojima će se odrediti minimalna površina po osobi u uredima, kao i smanjenje maksimalne popunjenosti liftova i većih predvorja kako bi se minimiziralo prenapučenost.

"Visoke zgrade mogle bi postati skuplje za izgradnju i manje učinkovite", upozorava Kaicker i navodi još niz promjena na kojima se već radi – poput "beskontaktnih staza" što znači da će radnici rijetko morati dodirnuti površinu rukama kako bi se kretali kroz zgradu. Dizala se može pozvati s pametnog telefona, izbjegavajući potrebu da pritisnete gumb izvana i iznutra, dok će se vrata ureda automatski otvarati pomoću senzora pokreta i prepoznavanja lica. Također, preko telefona će se moći dizati rolete, podešavati rasvjeta iI ventilacija, pa čak i naručiti kava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
Image
Foto: RTL / Pixabay
Image
RTL / Pixabay

Jednom kad izađemo iz zatvorenih prostora, a to zapravo već i sada osjećamo, mogli bismo ponovno otkriti  vrijednost parkova i zelenih površina grada, kao i javne infrastrukture, bilo da je riječ o zahodima, fontanama s pitkom vodom ili mogućnostima pranja ruku.

Skeptičan prema brzoj promjeni je Christos Lynteris, antropolog i koautor knjige ‘’Kuga i grad’’, jer smatra da ''ova pandemija traje prekratko da bi sada došlo do značajnijih pomaka, a druga je stvar ako će se pojavljivati u valovima''.  

VEZANE VIJESTI

Neki trenutnu krizu koriste kako bi preispitali temeljne pretpostavke o strukturi gradova. "Ovo je najbolje vrijeme za razmišljanje o šetljivom gradu", kaže Wouter Vanstiphout, profesor dizajna u sklopu javnih politika na Sveučilištu Delft Technology u Nizozemskoj. On se pita može li koronavirus biti katalizator za decentralizaciju: ‘’Imamo ogromne bolnice i ljude koji žive jedni preko drugih, ali još uvijek moraju proći duge udaljenosti po gradu da bi došli do njih. Pandemija sugerira da manje jedinice kao što su bolnice i škole treba raspodijeliti u većem dijelu gradskog tkiva i ojačati lokalne centre".

Image
Foto: Pixabay
Image
Pixabay

Mali dućani pokazali su se i kvalitetnije opremljeni zalihama od velikih trgovina, a to je samo dio promjena. Vanstiphout kaže da su njegovi prijatelji koji žive u centru grada doživjeli naglo buđenje: ‘’Sada kada je turizam stao i kad su Airbnbijevi prazni otkrili su da nemaju susjede. Ne postoji susjedstvo. Ne postoji grad. Ako izmaknete turiste, nema ničega’’.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Koronavirus je na različite načine razotkrio učinke turizma i migracija na gradove širom svijeta. Sada ih se više shvaća kao mjesta sigurnosti, mjesta doma i kontinuiteta, a Vanstiphout smatra: ‘’To bi se moglo shvatiti kao upozorenje protiv migracija, ali po meni je to nešto posve drugo - upozorenje protiv turizma i nejednakosti koja privremeno stvara migraciju radne snage, upozorenje protiv ‘’gig ekonomije’’ – ekonomije kratkotrajnih honorarnih poslova i devastacije javnih usluga. Nešto je zaista jasno u vezi s pandemijom: može se vidjeti apsolutna nužnost javne zdravstvene službe i pravog sustava socijalne skrbi. To stvara vrlo jasnu sliku onoga što je dobro".

VEZANE VIJESTI

A. Ž./ 14.4.2020. u 15:00
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Image
teška katastrofa

Putin sada traži da se 'isprave greške' u mobilizaciji: 'One koji su pozvali bez razloga treba vratit kući'

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba