Hrvati BiH su na pravoj strani povijesti kao što su bili na referendumu za neovisnost zemlje, kao što su bili ključni za Washingtonski i Daytonski sporazum tako su i sada i podržavaju sankcije EU-a protiv Rusije, izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković u Bruxellesu.
Plenković je na pitanje novinara komentirao glasanje u Domu naroda BiH, gdje su hrvatski zastupnici bili protiv ili suzdržani u pogledu inicijative oporbenog zastupnika SDP-a BiH Denisa Bećirovića da se osudi agresija Rusije na Ukrajinu i da se BiH uskladi sa sankcijama EU-a prema Rusiji.
“Jedan od zastupnika iz oporbenog SDP BiH sam od sebe je pokrenuo inicijativu da baš on bude glavni inicijator politike na razini BiH kako se uskladiti s režimom sankcija EU-a prema Rusiji. To je nešto što nije uobičajeno u normalnim okolnostima. Da je to u Hrvatskom saboru, to bi predložila vlada, klub HDZ-a, parlamentarna većina”, rekao je Plenković, istaknuvši da je i “najvećem je slijepcu vidljivo da ih se pokušava staviti u kut, da su oni nešto proruski”.
Dodao je da ni on ne bi pristao da mu netko iz oporbe diktira ključni politički tempo glavnih tema u Saboru.
Europsko vijeće, koje čine čelnici 27 država članica, potvrdilo je u petak Strateški kompas, dokument o obrambenoj viziji EU-a u sljedećih nekoliko godina i u kojem se izričito, na inzistiranje Hrvatske, spominje ravnopravnost konstitutivnih naroda u BiH. Na Plenkovićevu inicijativu održana je i rasprava na Europskom vijeću te usvojeni zaključci u kojima se poziva čelnike u BiH da dovrše izbornu i ustavnu reformu.
“Europsko vijeće je raspravljalo o dugoj političkoj krizi u Bosni i Hercegovini. Europska unija ponavlja svoju privrženost europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine i zapadnog Balkana. Čelnici BiH trebaju pokazati snažnu odlučnost kako bi brzo dovršili ustavnu i izbornu reformu, koja je ključna za stabilnost i punu funkcionalnost zemlje, kao i da podrže sve ostale prioritete iz Mišljenja Europske komisije radi dobivanja kandidatskog statusa. Europska unija je spremna nastaviti svoj angažman na visokoj razini u tom pogledu”, kaže se u usvojenim zaključcima.
Plenković je po usvajanju tih zaključaka izjavio novinarima da je ovo konstruktivan doprinos prijateljske i dobronamjerne zemlje koja s BiH dijeli tisuću kilometara zajedničke granice.
Na pitanje da komentira činjenicu da su neke zemlje poput Nizozemske i Njemačke rekle da se ne slažu s konceptom konstitutivnih naroda, Plenković je rekao da im se to može sviđati ili ne sviđati, ali da je to temelj Bosne i Hercegovine.
“Mi govorimo ono što jest. Nije naša zadaća da se damo impresionirati nekim tko bi htio vidjeli nešto tamo što nije”, rekao je Plenković.
Podsjetio je da novije generacije europskih političara ne znaju dobro što se događalo u BiH 90-tih godina, da se o tome informiraju iz druge ruke.
Objasnio je da je BiH utemeljena na konceptu jedna država, dva entiteta i tri konstitutivna naroda i da on nastoji relaksirati odnose između Hrvata i Bošnjaka, obnoviti povjerenje, partnerstvo i savezništvo.
“Taj dogovor treba postići i on mora biti pravedan, ne može biti da ostane na ovome što je sada pa da onda Hrvati imaju osjećaj da su marginalizirani, da im drugi narod u Federaciji BiH bira predstavnike”, rekao je Plenković.
