Rezultati najnovijeg istraživanja provedenog među roditeljima i
stručnjacima upozorilo na problem prekomjernog korištenja
interneta od strane djece i mladih u Hrvatskoj.
Udruga roditelja „Korak po korak“ predstavila je
rezultate prema kojima za roditelje postaje posebno teško
biti uzor djeci po pitanju korištenja interneta na kvalitetan i
razuman način.
Naime čak i 40 posto odraslih u EU nema dovoljno digitalnih vještina, pa čak i oni koji posjeduju stvarno znanje digitalnih vještina često nemaju stav da ih u potpunosti iskoriste, podaci pokazuju kako samo 2% digitalno kompetentnih može pokazati kritičko razmišljanje tijekom pretraživanja informacija na mreži.
O ovom problemu, upitali smo dječju psihologinju Žanu Pavlović koja vjeruje kako djeca danas prekomjerno koriste Internet.
''Čak i djeca predškolske dobi preko sat vremena dnevno koriste Internet. U svakom slučaju treba ograničiti vrijeme koje djeca provode na internetu jer to za njim ima višestruke posljedice'', kazala nam je Pavlović.
No jednako tako, dječja psihologinja svjesna je kompleksnosti do koje je došlo u odgoju djece zbog pandemije i prebacivanja nastave online.
''U vrijeme ove pandemije nam je bilo važno da djecu usmjeravamo da tableta i kompjutera odrađuju neke obaveze i školske zadatke, a to isto smo djeci zabranjivali prije pojave same pandemije'', komentirala je Pavlović.
Danas se sve više klinika u svijetu okreće problemu ovisnosti o internetu i internetskim igricama, ne samo u dječjoj, već i u odrasloj dobi, pojašnjava Pavlović. Problem nastaje, tvrdi dječja psihologinja, kada djeca koja zanemaruju svoje svakodnevne obaveze, prijatelje i vršnjake, te radije biraju društvo interneta ili video igrica.
''Roditelji često jako kasno prepoznaju da je ovo veliki problem. Češće se obraćaju psihologu radi drugih posljedica koje ima učestalo igranje video igrica i ovisnost o internetu. Kao što su problemi s koncentracijom, loši socijalni odnosi, zanemarivanje školskih obaveza, neuspjeh u školi i agresivnost'', rekla je Pavlović.
Zato kaže, kada uzima anamnezu, prije rada s djetetom, obavezno pitanje je 'koliko vremena provodi igrajući video igrice ili na internetu'. Sve su češći slučajevi da dijete ode u posjet prijatelju, no ni jedan ni drugi ne odvajaju pogled od ekrana.
''Preporuka pedijatrijskog društva je da dijete nikako ne koristi ekrane u prve tri godine života. Mozak se razvija ne do treće ili šeste, već do 21. godine života. Zato bi trebalo igrice strogo kontrolirati i gledati kakvi sadržaji su u samim igricama'', upozorila je dječja psihologinja.
Naravno, na internetu postoje i poželjni sadržaji, rekla je Pavlović. No kako ipak treba izbjegavati igrice koje su nasilne, jer neke od njih u sebi imaju podražaje kakvih u realnom svijetu nema.
''One izazivaju brze i impulzivne reakcije kod djece, te izazivaju ovisnost. Osobito kod djece koja su anksiozna i povučena, koja teško stvaraju prijateljstva u stvarnom svijetu, za njih virtualni svijet nudi puno više mogućnosti za druženje'', pojasnila je Pavlović.
''Posebno bih naglasila kako roditelji, osobito majke dosta vremena provode na internetu i jako malo su sa svojoj djecom u osobnom kontaktu'', upozorila je dječja psihologinja.
Uz to, ponudila je par prijedloga kako cijela obitelj može provoditi manje vremena na internetu. Primjerice, može se uvesti dan bez ekrana, kao i ručak bez mobitela jer nije obavezno biti dostupan 24 sata na dan.
