Tko još nije gledao "Klub boraca" ("Fight club") Davida Finchera iz 1999.?
Nešto malo više od 22 godine otkako je film Davida Finchera, snimljen prema romanu o poremećenom anarhističkom geniju iz 1996., u rekordnom roku stekao kultni status pričom o rušenju kapitalizma, vlasti NR Kine za potrebe svoje publike izmijenile su mu kraj.
Tyler Durden, kojega u filmu glumi Brad Pitt, inače rascijepljeni dio ličnosti izmučenog glavnog junaka (Edward Norton), u kineskoj verziji ne uspijeva aktivirati eksploziv u neboderu kojega je odabrao da po efektu domina poruši financijski i poslovni centar američkog grada.
Durdenu to, doduše, ne uspijeva niti u romanu Chucka Palahniuka, ali kineska verzija nimalo sofisticiranim mijenjanjem kraja, totalno mijenja bit priče prikazane i u filmu i u romanu.
Sve tri verzije poklapaju se do onog trenutka kad si glavni junak ispaljuje hitac u usta, fizički preživi, ali tim činom ubija onaj patološki, rascijepljeni dio svoje osobnosti, Tylera Durdena.
U filmu do eksplozije svejedno dolazi. U romanu eksploziv najvećim dijelom zakaže zbog sitne omaške pri proizvodnji plastičnog eksploziva u kućnoj radinosti, detalj koji se ovlaš spominje kao tehnički problem već u prvom dijelu priče, i glavni junak završava kod psihijatra, ali i dalje u psihičkom stanju koje je logičan nastavak svega onoga što je Durden radio.
U Kini, međutim, film se prekida netom prije nego što će odjeknuti eksplozija u neboderu dok glavni lik i Marla Singer, njegova/Durdenova djevojka, gledaju zgrade kako se urušavaju, što označava udarac u srce konzumerskog kapitalističkog društva.
Umjesto eksplozije, u kineskoj verziji na Tencent Video ekran se zacrnjuje i pojavljuje se natpis: "Policija je brzo shvatila cijeli plan i uhapsila sve kriminalce, spriječivši tako da bombe eksplodiraju."
Malo je reći da su oni građani Kine koji su piratsku verziju gledali još od 1999. bili ogorčeni cenzorskom intervencijom nominalno komunističkih vlasti NR Kine kojima se nije svidio završetak s uništenjem kapitalizma. Prva koja je na Zapadu uočila kinesku verziju "Kluba boraca", bila je Courtney Howard, filmska kritičarka s Rotten Tomatoes.
Pozvala je na Twitteru fanove na reakciju i objavila screenshot nastavka onog kineskog završetka filma, ispisanog bijelim slovima na crnom ekranu:
"Nakon suđenja Tylera su poslali u psihijatrijsku ustanovu, gdje je dobio psihološki tretman. Iz bolnice je otpušten 2012."
Kako je i redatelju filma, još manje Palahniuku, izvornom autoru Tylera Durdena, bilo zadnje na umu da glavnog lika pretvore na kraju u korisnog člana društva, nije trebalo dugo čekati na reakciju iz autorskih krugova.
"Jeste li vidjeli ovo sr*nje?", objavio je jučer na Twitteru Palahniuk, "Ovo je SUPER predivno! U Kini svatko dobije sretan kraj!"
Cenzuriranje popularnih i umjetničkih djela u NR Kini nije rijetkost. U ovom slučaju je očito ponukano zabrinutošću vlasti da bi izvorni kraj filma tu i tamo kojeg građanina ponukati na nezgodne ideje o društvenoj neposlušnosti ili čak i na pobunu protiv kapitalizma i jednopartijskog sustava.
Reakcija Palahniuka bila tek jedna od prvih u nizu.
Human Rights Watch objavio je vijest uz komentar: "Distopijski. Prvo pravilo 'Kluba boraca' u Kini? Ne smiješ pričati o originalnom završetku. Drugo pravilo 'Kluba boraca' u Kini? Promijeni ga tako da policija pobijedi."
Vijest o odsijecanju filma u Kini došla je i do Teda Cruza, američkog republikanskog političara iz Teksasa koji je na izborima 2016. imao određene predsjedničke ambicije, ali mu poraz na stranačkim predizborima nije teško pao. Cruz je naknadno počeo žestoko podržavati Donalda Trumpa, dotle da je ustrajao na Trumpovoj teoriji zavjere da su izbori iz 2020., na kojima je pobijedio sadašnji predsjednik Joe Biden, "ukradeni".
Cruz je, dakle, također na Twitteru, objavio: "Drugo pravilo 'Kluba boraca je 'učinit ćemo i reći što god nam kineski komunistički cenzori kažu da učinimo i kažemo'."
Tu stvar postaje još zanimljivija jer se za KP Kine već desetljećima običava reći da "poučava Zapad kako se provodi kapitalizam", a Cruz pripada onom dijelu američkih političkih elita zdesna koje kapitalizam, što ga je Durden fikcijski rušio u romanu i na filmu, zagovaraju u najradikalnijem obliku.
