Stručnjaci smatraju da će zagađenje zraka u urbanim područjima
vjerojatno povećati
stopu smrti oboljelih od koronavirusa.
Zagađeni zrak je poznati uzročnik oštećenja srca i pluća te je
odgovoran za barem
osam milijuna preuranjenih smrti godišnje. Stoga su, infekcije
respiratornog sustava
kao što je koronavirus potencijalno opasnije za stanovnike
gradova, nego onih koji žive
u drugim područjima, piše The Guardian.
"Pacijenti sa kroničnim bolestima srca i pluća prouzrokovane
dugotrajnom izloženošću
zagađenom zraku će se teže boriti sa infekcijama. To je slučaj i
sa krizom COVID-19", objasnila je Sara De
Matteis sa Sveučilišta Cagliari u Italiji i dodala da
"smanjenjem razine onečišćenja možemo pomoći najranjivijim
pripadnicima društva".
Ipak, stroge mjere izolacije u Kini, izvorištu infekcije, ali i najzaraženijoj europskoj državi Italiji dovele su do manje razine onečišćenja zraka zbog manje vozila na cesti te manje industrijskog onečišćenja. Preliminarna istraživanja američkih stručnjaka upućuju na to da su desetci tisuća smrtnih slučajeva izbjegnuti zbog čišćeg zraka.
Naravno, nitko od stručnjaka ne tvrdi da je pandemija dobra za zdravlje. Naprotiv, smatra se kako će negativne posljedice indirektnih faktora koronavirusa, kao što su gubitak posla i nemogućnost liječenja drugih bolesti, biti velike.
Znanstvenici koji su analizirali epidemiju SARS koronavirusa u
Kini 2003. godine
otkrili su da je opasnost od smrti za osobe koje su živjele u
područjima sa većom razinom zagađenja dvostruko veća naspram onih
koji su koji su živjeli u manje zagađenim područjima.
Istraživanja MERS koronavirusa, koji se prvo pojavio u Saudijskoj Arabiji 2012. godine, potvrdila su da je vjerojatnije da će se pušači zaraziti i umrijeti od te bolesti, nego nepušači.
Iznad Italije i Kine je zabilježena manja razina zagađenja.
"Očito je blesavo zaključiti da je pandemija dobra za zdravlje, ali ovakvi podaci su dobar podsjetnik da je potrebno propitkivati status quo, odnosno posljedice koje svakodnevni način života u modernom društvu", izjavio je Marshall Burke sa Sveučilišta Stanford.
Burke je dodao i da su indirektni učinci pandemije vjerojatno mnogo veći nego što je trenutno poznato, piše The Guardian.
