Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
osmijeh liječi

Biti ljubazan nije samo lijepa ljudska osobina, već je i jako dobro za zdravlje

'Kada je netko suosjećajan to ima ogroman pozitivan učinak na njegovu fiziologiju', objašnjava dr. Doty

Image
Foto: Pexels
Život i stil/ 24.1.2020. u 9:38
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Zbog stresne svakodnevice i prebrzog životnog tempa naša tijela su stalno u obrambenom stavu i vrlo rijetko se opuštamo. Kada smo kronično napeti, prestajemo biti empatični.

Profesor sa Sveučilišta Stanford dr. James Doty znanstveno je dokazao da djela ljubaznosti i suosjećanje dobro utječu na naše tjelesno i psihičko zdravlje jer resetiraju naš organizam, vraćajući ga na "početne postavke", u stanje opuštenosti, što ima brojne pozitivne učinke.

Tijela oslobađaju upalne proteine ​​kao odgovor na stres. Zbog toga se smanjuje utjecaj našeg živčanog sustava na imunitet, koji je ključan za brzu reakciju na bacile i bakterije, uzročnike bolesti.

Image
Foto: Pexels
Image
Pexels

(FOTO: Pexels)

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Konstantno napeti živci smanjuju mogućnost dobre prosudbe zbog čega ljude oko nas doživljavamo u pogrešnom svjetlu i sve rjeđe djelujemo iz samilosti. Manjak empatije uzrokuje dodatni stres što dugoročno negativno djeluje na zdravlje.

"Kada je netko suosjećajan to ima ogroman pozitivan učinak na njegovu fiziologiju. Miče ga iz stanja prijetnje i stresa te ga stavlja u stanje mirovanja i opuštanja. U tom trenutku mijenja se način reagiranja na događaje", objašnjava dr. Doty za portal Big Think.

Upravo se čita

Image
POZNATO LICE

Znate li tko je Adam iz 'Pet spojeva tjedno'? Brata poznatog youtubera u show prijavila majka, Monika ga je odmah očarala

Po njegovom mišljenju, umjesto brze i nagonske reakcije koja je uvijek upravljana strahom, reakcija iz opuštenog stanja za posljedicu ima puno kreativnija i empatičnija djela.

Image
Foto: Pexels
Image
Pexels

(FOTO: Pexels)

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Sposobni smo promijeniti reakciju iz nagonske u ljudsku jer ne djelujemo iz straha već dozvoljavamo mozgu da funkcionira na najvišoj razini.

Nekoliko studija provedenih na Sveučilištu Emory, navodi ovaj portal, znanstveno je potvrdilo vrijednost empatije, dokazujući da svakodnevna djela ljubaznosti reduciraju negativnu interakciju između živčanog i endokrinog sustava.

Kad se prebacimo na naš parasimpatički živčani sustav (što instinktivno radimo kada djelujemo iz suosjećanja), izbacujemo se iz simpatičkog živčanog sustava u kojem živi većina nas zbog užurbanog načina života.

To pozitivno djeluje na srce i jača imunološki sustav, što je ključno u borbi protiv infekcija ili bolesti. Osim toga, djelovanje iz parasimpatičkog živčanog sustava, odnosno bivanje u opuštenom stanju, produljuje telomere - završetke kromosoma koji se s vremenom skraćuju, a njihovo propadanje znači starenje organizma. Prema tome, ljubaznost i empatija produljuju život i odgađaju starenje, poručuje dr. Doty za spomenuti portal.  

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Image
Neugodna pojava

Dlake oko bradavica kod žena: koji su mogući uzroci i kako ih se riješiti?

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba