Doktor Žarko Rašić je kirurg. U opisu posla mu je spašavati ljudske živote.
"Svakodnevna borba za živote pacijenta predstavlja za čovjeka stres. tako je bio jedan operacijski zahvat gdje smo imali trudnicu s puknutom slezenom. Ona je krvarila, no međutim, našom pravodobnom intervencijom uspjeli smo to riješiti. Sigurno da je to bilo jedno stresno stanje gdje smo se borili za dva života", izjavio je Žarko Rašić, kirurg.
No, trpjeti takav stres svaki dan svoje 23 godine duge karijere
doktor Rašić teško bi preživio. Zato svaki dan radi na sebi kako
bi se uspješno borio protiv stresa.
"Trenira se trajnom edukacijom, moramo znati što radimo i moramo kontinuirano raditi. Dakle, stalni operacijski zahvati", dodaje Rašić.
Liječnici, profesionalni vojnici i novinari poslovično su na popisu najstresnijih zanimanja. No, stres je dio života gotovo svakog čovjeka - od djelatnice na šalteru, pa do uslužnih zanimanja.
"U svim tim situacijama onda dolazi do pojave lučenja tzv. stresnih hormona, među kojima je najčešći adrenalin. adrenalin onda dovodi do porasta krvnog tlaka, ubrzanog rada srca, ubrzanog disanja, povišenja temperature, pojačane napetosti mišića", dodaje Milan Mazalin, liječnik.
To su dobri mehanizmi koji nam pomažu da se iz stresne situacije
- spasimo! No, ako se oni ponavljaju svakodnevno mjesecima ili
godinama, posljedice mogu biti kobne!
"Može doći do pada imuniteta pa onda povećano rizika do nekakvih malignih ili zaraznih bolesti, zatim češće su kardiovaskularne bolesti, srčani udar, moždani udar, kao što su glavobolje migrena i slično", kaže Mazalin.
Svim ovim opasnostima možemo se oduprijeti. Evo kako:
"Prihvatiti život takav kakav jest, nastojati ne uveličavati problem, i ne raditi dodatan stres. Pritom bi bilo dobro dati si vremena za odmor, za relaksaciju, baviti se nekom fizičkom aktivnosti, laganija zdravija prehrana", poručuje Mazalin.
I konačno smijeh. To je terapija za koju vam jedino treba dobra volja.
