Biorazgradivi otpad je ustvari kuhinjski otpad ili bolje rečeno, ostaci od pripreme hrane i vrtni ili zeleni otpad. Biorazgradivi otpad čini gotovo trećinu kućnog otpada i vrlo je vrijedna sirovina za proizvodnju kvalitetnog biokomposta.
Dakle, što spada ubiorazgradivi otpad?
U biorazgradivi otpad spada sva odbačena i neiskorištena hrana te njezine sirovine kao i nusproizvodi.
Biootpad se biološki prerađuje na mjestu njegovog nastanka kompostiranjem, odnosno nakon što obavimo razvrstavanje otpada.
Od biorazgradivog otpada se proizvodi kompost, a kompost hrani biljke, osigurava prozračnost tla, zadržava vodu i pogoduje rastu korjenitog bilja.
Kompostiranje treba primijeniti gdje god je to moguće.
Povrtnjaci, rasadnici, parkovi, zelene površine, poljoprivredna, stočarska i šumarska gospodarstva, tržnice, sve su to mjesta gdje se biootpad prikuplja i koristi.
Biorazgradivi otpad
U kućanstvima sve što spada u biorazgradivi
otpad odlažemo u posude od oko 10 l, s poklopcem, te
praznimo barem jednom u 3 dana.
Smanjenje količine otpada, nastalog iz hrane, možemo postići
planiranjem kupovine i provjerom datuma kupljenih
namirnica.
Također i održavanjem zdravog hladnjaka te pravilnim
skladištenjem kao i organizacijom hladnjaka.
Priprema manjih porcija hrane i iskorištavanjem ostataka te
zamrzavanjem hrane postižemo iste učinke u smanjenju
biorazgradivog otpada.
Ponovimo još jednom što spada u biorazgradivi otpad: ostaci voća i povrća, pokošena trava i korov, ljuske jaja, talog kave i čaja, ostaci biljaka i cvijeća, usitnjeno suho granje i lišće, slama, sijeno, piljevina i ostaci voćaka.
Takav biorazgradivi otpad odlažemo u smeđe spremnike.
