Stočni bob kao zelena masa koristi se u smjesi s drugim krmnim kulturama. Za sijeno je nepogodan jer se pokošena biljna masa sporo suši. Sjeme boba sadrži 22 – 35 % bjelančevina i 1 – 1,5 % masti. Slama ima do 10 % bjelančevina i oko 1,5 % masti, a dosta je gruba, pa se mora isjeckati pred upotrebu. Prinos stočnog boba varira. Tako se mogu dobiti prinosi zelene mase od 7 – 18 t/ha, zelenog zrna od 2,5 – 5 t/ha i zrelog zrna od 1 – 6 t/ha.
Stočni bob ima vretenast dubok korijen, koji prodire u zemlju oko 1 m duboko. Iz glavnog korijena izbijaju bočne grane. Na korijenu se nalazi veliki broj kvržica pomoću kojih se veže atmosferski dušik. Stabljika je uspravna, čvrsta, na presjeku četvrtasta, nerazgranata ili slabo razgranata.
Biljka je visoka 30 – 150 cm. Listovi su parno perasti, sa 1 – 3 para plojki i spiralno raspoređeni oko stabljike. Cvjetovi izbijaju iz pazuha listova i složeni su u grozdastu cvat. Bijele su boje ili šareni, leptiraste građe i prijatnog mirisa. Oprašuju se stranooplodnjom i samooplodnjom. Plod je mahuna.
Stočni bob najbolje uspijeva na isušenim močvarnim tlima koja su bogata humusom. Za svoj rast i razvoj treba dosta vlage, posebno u ranijim fazama. Zbog toga ga u postrnoj sjetvi treba navodnjavati. Vegetacija stočno boba traje 100 – 20 dana, ovisno o sorti i uvjetima uzgoja.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
