Vlasi (Vlaji)
Prvi spomen balkanskih Vlaha javlja se u bizantskim izvorima 976. Tijekom ratovanja Vlaha u suradnji s Bugarima protiv Bizanta Vlah se koristi kao pogrdan naziv u različitim oblicima. Nitko ne zna tko su Vlasi i odakle točno dolaze. U različitim jezicima, na različitim prostorima i u različitim vremenima se koristi za totalno drugačije etnicitete - od Rumunja do žitelja Dalmatinske zagore.
Međutim, uvijek isto znači - pogrdan naziv koji bi značio seljak, seljačina, brđanin itd. U zadnje vrijeme su Vlaji i njihovi potomci uzeli taj pogrdan naziv i pretvorili ga u ponosno ime za svoju malu zajednicu. Tako da se, naprimjer, u Benkovcu održava festival alternativne glazbe pod nazivom Vlajternativa koju organizira udruga Vlajter-ego.
Dotepenac
Dotepenac, dođoš ili dotepuh se najčešće koristi na području grada Zagreba i opisuje osobu koja je iz drugih dijelova zemlje došla u Zagreb. Dotepenac je netko tko je nekulturan i tko ne poznaje kulturu podneblja u kojem se nalazi. Ukratko; pogrdan naziv za došljake.
Boduli
U Dalmaciji se naziv bodul koristi za sve stanovnike otoka. Ne zna se odakle točno dolazi ta riječ, no pretpostavlja se da dolazi iz mletačkog bodolo koja označava malenog i debelog čovjeka. Prema drugim izvorima, bodul je izvedenica od latinske riječi vadum koja označava glupu osobu. U Dalmaciji se naziv dandanas koristi kao naziv za škrtu osobu koja je porijeklom s otoka.
Dalmatinci vjeruju da su svi žitelji otoka škrti, što vjerojatno dolazi iz toga da su otoci notorno škrta zemlja pa bi bilo logično da su osobe u prošlom tisućljeću s tog podneblja malo škrtije od ljudi s priobalja. No, naravno, taj negativni stereotip je vjerojatno nastao u totalno drugim uvjetima. Baš kao i Vlaji, boduli su usvojili svoj pogrdni naziv i sada ga ponosno nose.
Krkan
Krkan se često koristi kao pogrdan naziv za osobe koje se smatraju primitivnima ili prostima, ali ovo je jedan od rijetkih naziva koji također označava stas osobe. Krkan jednostavno ne može biti mršav. Krkani su mišićavi i krupni. Iako se ne zna odakle točno dolazi naziv, pretpostavlja se da dolazi s područja rijeke Krke jer su ljudi s tih prostora često opisivani kao neotesani, žilavi i krupni. Naziv je vjerojatno usko vezan s Morlacima. Iako je naziv nekada bio pogrdan, u moderno doba je dobio novo značenje te postao simpatičan naziv za osobu u nekim dijelovima Hrvatske.
Žabari
Žabari su oni koji žive daleko od mora ili koji žive uz rijeku, dakle oni koji ne poznaju more. Žabar je također pogrdni naziv za osobu sa sela ili iz manjih gradova, tj. sinonim za malograđanina ili provincijalca.
Gedžo
Gedžo je izraz koji se često koristio na prostorima Jugoslavije. Odnosi se na ljude iz Srbije i označava divljaka ili primitivca. Pojam se često veže uz seljaka ili prostaka, a u romskom jeziku označava Srbina.
Balije
Ne zna se odakle točno dolazi naziv balije, no pretpostavlja se da dolazi iz latinske riječi balantes što znači ovce. U Hrvatskoj, balija označava osobu koja je prešla s katoličke ili pravoslavne vjere na onu muslimansku što bi ju označavalo kao 'izdajnika' vlastitog roda i prezimena. Balija se često koristi kao sinonim za stanovnike Bosne i Hercegovine. Sama riječ opisuje nekoga tko je neotesan, nekulturan i primitivan. Nekada se koristi i naziv šljivar.
Bezjaci
Štokavci i Čakavci znaju kajkavce zvati Bezjacima. Bezjak je priglup i prost čovjek.
Kauri, rišćani
Kauri su podrugljiv muslimanski naziv za kršćane (nevjernike). Dolazi iz riječi gavur koje znači nevjernik, a dandanas se mogu naći ljudi s tim prezimenima u Zagrebu, Kutini i Novskoj. Rišćanin označava pravoslavca.
Morlaci
Pogrdan naziv za stanovnike Dalmatinske zagore. Morlaci su zapravo etnološka skupina koja se nalazila i prije dolaska Slavena (moguće Iliri) koji su bili pastiri nižeg, ali i žilavijeg, rasta. Mogli su biti i katoličke i pravoslavne vjere. Sama riječi dolazi od talijanskog Morlacco što znači 'crni Vlah'; što samo vjerojatno potiče od toga da su Morlaci često bili tamnije puti i nosili crnu odjeću. Murlak (izvedenica) može značiti divljak ili seljačina.
Škutori
Škutori su naziv za zapadne Hercegovce. U pravilu - škutor je svaka osoba koja se nalazi zapadnije od vas u Hercegovini. U Imotskom; škutor označava otočane i škrte osobe (opet isto). Škutor dolazi od riječi executor, tj. izvršitelj ili krvnik. Postoji i zapis: "Kad su nekad davno Imoćani napadali na naš kraj, koji je bijo, biva, pod Turčinom, nisu imali štitove nego sačeve (peke), a saču su govorili škut, škuto. Pa su ji prozvali Škutorin." Također se koristi naziv Šperac.
