ENERGETSKO SIROMAŠTVO

Bliži se još jedan Dan socijalne pravde, a u Hrvatskoj u 21. stoljeću neki ljudi žive bez struje

Siromaštvo je neprijatelj ljudskih prava i partner diskriminaciji, a ono se ne mjeri samo visinom primanja

Image
Foto: RTL /Pixabay
Andreja Žapčić/ 16.2.2020. u 16:20

Dio građana i građanki vodi svakodnevnu borbu da bi si osigurao dovoljnu količinu energije za dostojnu kvalitetu života i ostvarenje fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja.

VEZANE VIJESTI

Upravo je u tijeku humanitarna kampanja ''Zraka sunca – svjetlo nade'' koju je pokrenula Zelena akcija, zajedno s inicijativom Ljudi za ljude, u želji da podrže barem pet kućanstva na području Sisačko-moslavačke županije koja još uvijek, u 21. stoljeću, nemaju pristup struji te pozivaju građanke i građane da se uključe kako bi zajedno napravili nešto dobro za ljude, ali i okoliš.

Zelena akcija, kao udruga koja 30 godina djeluje na području okolišne i društvene pravde, želi putem ove kampanje podignuti svijest o tom problemu te istodobno podariti ljudima “svjetlo nade” odnosno - struju. Također žele pokazati kako je solarna energija jedno od ključnih rješenja za energetsko siromaštvo i klimatsku krizu.

Skupljanje donacija za kampanju provodi se putem crowdfunding platforme GoGetFunding do 10. ožujka, a donirati se može i putem službenog računa ove humanitarne kampanje udruge Zelena akcija - IBAN: HR4124840081502015899 (račun u Raiffeisenbank).

Upravo se čita

Image
'zdravstvo se raspada'

Vidović Krišto proziva Plenkovića: 'Hitna je diskutirala s Matijanićem, a Jandrokovića su vozili na snimanje pluća'

  • Branka Bakšić Mitić, jedna od voditeljica inicijative Ljudi za ljude i nestranačka dogradonačelnica Gline koja je cijeli svoj dosadašnji mandat posvetila pomaganju ljudima u potrebi na području Banovine

VEZANE VIJESTI

Problema energetskog siromaštva u Hrvatskoj svjesna je te ga često ističe i pučka pravobraniteljica Lora Vidović pa je tako u lanjskom Izvješću o stanju ljudskih prava upozorila da su ''neki u toliko ranjivom položaju da ni korištenjem svih raspoloživih sredstava i sposobnosti u toj borbi ne mogu uspjeti – bilo da nemaju pristup opskrbnoj mreži jer je nije isplativo graditi ili obnoviti, bilo da si priključenje ne mogu priuštiti, a s čime veze ima i diskriminacija temeljem rase, etničke pripadnosti ili boje kože te nacionalnog podrijetla. No i među onima koji imaju priključak, najsiromašniji često žive u energetski potpuno neučinkovitim domovima te troše previše novca na račune''.

Image
Foto: RTL / PP
Image
RTL / PP

VEZANE VIJESTI

Hrvatska je, podsjetimo, prema izvještaju Europske koalicije za pravo na energiju, među 17 zemalja članica Europske unije koje imaju najvišu razinu energetskog siromaštva. Ono označava nemogućnost podmirenja troškova za energiju nužnu za život u prihvatljivim uvjetima što znači da su energetski siromašni ljudi oni koji žive u neadekvatnim uvjetima ili u energetski neučinkovitim stambenim prostorima te plaćaju visoku cijenu energije uz nisku razinu dohotka.

U Hrvatskoj, međutim, nije utvrđeno tko je energetski siromašan, niti tko je u opasnosti da to postane, a nije definirana niti metoda za utvrđivanje i praćenje energetskog siromaštva te ne postoji regulatorni okvir za njegovo suzbijanje. Također nedostaje sistemsko i sustavno praćenje ovog oblika siromaštva osim nekim podacima barataju pojedine organizacije civilnog društva kao što je Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), udruga stručnjaka i stručnjakinja koja se bavi promicanjem održivog razvoja na području energetike.

Image
Foto: RTL / Pixabay
Image
RTL / Pixabay

VEZANE VIJESTI

''Zahvaljujući sve rasprostranjenijoj liberalizaciji energetskog tržišta računi u kućanstvu rastu te uz sve veće temperaturne oscilacije uzorkovane klimatskim promjenama sve više energije trošimo. Problemi oko plaćanja računa ne prestaju zimi, sve je teže plaćati cijene energenata u ljeto jer su potrebe za rashladnim uređajima također u porastu. Osim visokih računa i sve većih potreba za energijom, veliki problem su i spomenuti neučinkoviti stambeni prostori, sustavi grijanja s niskom efikasnošću, loše izolacije, krovovi koji propuštaju vlagu itd. Ono što je često zanemareno u pričama o energetskom siromaštvu činjenica je da ono utječe na zdravlje ljudi i time je jedna od najpodcjenjenijih socijalnih potreba danas'', upozorava novinarka Petra Ivšić u tekstu na Biltenu.

A ono što izostaje u Hrvatskoj upravo jest sustavno rješenje te poveznica socijalne i energetske politike. Dok čekamo objavu najnovijeg izvješća pravobraniteljice, posegnut ćemo i za podacima Državnoga zavoda za statistiku prema kojima svaki četvrti hrvatski građanin ili građanka živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Kada su u pitanju osobe starije od 65 godina, riječ je o svakom trećem stanovniku, a posebno su ugrožena jednočlana kućanstva u kojem žive starije žene.

Image
Foto: RTL / Pixabay
Image
RTL / Pixabay

Valja podsjetiti da stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva, koji je postavljen na 60 posto od srednje vrijednosti raspoloživog dohotka svih osoba. Za jednočlano kućanstvo ta linija iznosi 29.820 kuna godišnje, odnosno 2.485 kuna mjesečno.

Čak 1,75 milijuna ljudi ili gotovo 43 posto živi u obiteljima koje teško i vrlo teško spajaju kraj s krajem mjeseca, 40 posto ili njih 1,6 milijuna žive u kućanstvima s malim teškoćama da spoje kraj s krajem, a to ih vrlo lako čini samo 0,6 posto. S plaćanjem računa kasni njih 17 posto Hrvata, a zimi se u svojim domovima smrzava 314.760 ljudi jer 7,7 posto građana i građanki ne može platiti grijanje.

Image
Foto: Shutterstock
Image
Shutterstock

Kada govori o zdravom stanovanju, Svjetska zdravstvena organizacija ukazuje da ono, između ostalog, podrazumijeva i mogućnost postizanja ugodne temperature zraka, odgovarajuću rasvjetu, sigurnu opskrbu energentima ili priključak na struju, zaštitu od vlage, plijesni i drugo. Također, i troškovi povezani sa stanovanjem, među kojima i oni za utrošak električne energije ili drugog energenta, od važnosti su za ljudsko zdravlje i sigurnost. ''Takvim razumijevanjem ne samo da se utječe na veću zaštitu ljudskih prava, nego i na smanjenje troškova povezanih s povećanim potrebama za liječenjem, otežanim pristupom obrazovanju, smanjenom produktivnošću i sudjelovanju na tržištu rada, socijalnom isključenošću, okolišnim problemima i slično'', ističe Vidović.

Da se na ''energetsko siromaštvo mora gledati i kao dohodovno siromaštvo, ali i u energetskom kontekstu te da je skupina energetski siromašnih značajno šira od skupine koja je u općem siromaštvu'', istaknuo je Stefan Bouzarovski iz Instituta za urbanizam Sveučilišta u Manchesteru. ''Pristup rješavanju problema je integracija energetske, zdravstvene i socijalne politike'', naglasio je ovaj ekspert, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za temu, gostujući sredinom siječnja na završnoj konferenciji projekta FER rješenja za bolju zajednicu na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Osvrnuo se i na rješenja kao što je povećanje energetske učinkovitosti stambenog sektora uz dobro osmišljenu klimatsko – energetsku politiku, uz posebne mjere koje ciljaju na građane koji su ugroženi od energetskog siromaštva.

Image
Foto: RTL / Pixabay
Image
RTL / Pixabay
  • 'Pristup rješavanju problema je integracija energetske, zdravstvene i socijalne politike'

Što se tiče mjera za suzbijanje energetskog siromaštva, one su u Hrvatskoj i dalje uglavnom one koje  se odnose na naknade u sustavu socijalne skrbi i obuhvaćaju tek dio energetski siromašnih građanki i građana. ''Neučinkovitost trošenja ovih resursa ogleda se i u tome što nemaju trajni utjecaj na poboljšanje uvjeta i povećanje ugode stanovanja korisnicima, kao ni na smanjenje potrošnje energije pa stoga pomoć u podmirenju troškova treba slijediti tek nakon provođenja mjera energetske učinkovitosti'', već godinama upozorava pravobraniteljica.

Izostanak sustavnog rješenja te poveznice socijalne i energetske politike primjetan je kod građana i građanki koji nemaju dovoljno sredstava za plaćanje priključka na elektroenergetsku mrežu, a posebno kada priključenje iziskuje dodatnu izgradnju infrastrukture.

  • Sunce je svjetlo nade - učinimo dobro djelo za okoliš i ljude'

S druge strane, često svjedočimo građanskim inicijativama i humanitarnim akcijama koje su, između ostalog, usmjerene na suzbijanje energetskog siromaštva donacijama, primjerice obnovom dotrajale stolarije te postavljanjem solarnih panela.

''Građanska solidarnost hvale je vrijedan odgovor na potrebe i pokazatelj da je moguće iznaći brza, jednostavna i učinkovita rješenja, kojima se poboljšava kvaliteta života građanima čiji su uvjeti stanovanja ispod razine ljudskog dostojanstva. Međutim, nužna je proaktivnost javnih vlasti na svim razinama i brza sustavna rješenja, u čemu ovakve akcije mogu biti primjer, ali ne njihova zamjena'', upozorila je u prošlom izvješću pravobraniteljica.

Ključna stvar je da Hrvatska mora intenzivnije prionuti sveobuhvatnom rješavanju problema energetskog siromaštva, ''naročito u pogledu dugoročnih mjera i to preko učinkovitih javnih politika za iskorjenjivanje energetskog siromaštva i očekujući od svih tijela da poduzimaju aktivnosti i koriste dostupna sredstva kako bi ispunila obvezu da građanima omoguće pristup energiji, bez diskriminacije i neovisno o kriteriju isplativosti''.

Andreja Žapčić/ 16.2.2020. u 16:20

Više s weba

Pročitajte još

Image
epidemija

Stožer objavio nove podatke o zaraženima: Umrlo je 14 ljudi

Više s weba