I 3.maj i mirovine i deficit i suficit i javni dug su teme koje se tiču Hrvatske narodne banke zadužene za stabilnost tečaja i stabilnost cijena, a stabilnosti cijena i tečaja nema bez stabilne ekonomije i stabilnog gospodarskog rasta, svuda, osim u Hrvatskoj jer Hrvatska je neka čudna zemlja gdje su i tečaj i cijene bili stabilni, neki bi rekli prestabilni, čak i kada nam je gospodarstvo padalo kao kamen. Valjda zbog tog kurioziteta je i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić nedavno proglašen najboljim guvernerom u Srednjoj i Istočnoj Europi u 2018. godini.
Guverner Vujčić je tim povodom gostovao u RTL Direktu. Ali, što je danas mnogo interesantnije i aktualnije bit će u ponedjeljak i gost na promociji knjige Martine Dalić "Agrokor-slom ortačkog kapitalizma". To je mnogima podiglo obrve jer je kažu neprilično da guverner bude na promociji osobe koja je iz Vlade otišla u oblaku afera oko pisanja Lex Agrokora, vi tu očito ne vidite problem?
"Ne, ja idem na promociju na koju sam pozvan da govorim o ekonomskim aspektima slučaja Agrokor. To je knjiga koju je potpisala bivša potpredsjednica Vlade koja je vodila taj slučaj. U krajnjoj liniji, to je nešto čime sam se ja bavio i prije nego se ona bavila, jedno 5-6 godina, dovodeći banke u red da ne budu previše izložene tom Agrokoru".
Ali, neosporno je da je proces pisanja tog zakona kojegh je vodila gđa Dalić bio prilično netransparentan i tajnovit, možda čak i uz najbolje namjere?
"Da je javna uprava može takvu stvar iznjedriti u kratkom roku onda ne bi ni bili u ovoj situaciji. Sada jesmo u toj situaciji, ali to je strukturna reforma o kojoj ja godinama govorim. Bolje kvalitetnije javne uprave, što znači i bolje plaćene, i javne uprave koja će rješavati ono što poduzetnici smatraju najvećim problemom - regulacija."
I što ćete vi reći na promociji, stvarno mislite da je s Agrokorom došao kraj ortačkog kapitalizma?
"Pa ne, nisam još ni razmišljao još što ću reći, ali sigurno neću reći da je to kraj ortačkog kapitalizma. Ivica Todorić sigurno nije izmislio ortački kapitalizam niti će on s njime otići. Ortački kapitalizam nastaje tamo gdje postoji plodno tlo, ne može ga jedan čovjek instalirati. Naše tlo je očito fertilno za takvu vrstu poslovanja, moramo mijenjati tlo, a to uključuje reformu javne uprave."
Koliko su banke sudjelovale u tom ortačkom kapitalizmu?
"One su sudjelovale na takav način da smo se mi morali upinjati godinama da ih izmaknemo u zakonom propisane okvire od rizika Agrokora. Neke banke su bile sklone izlagati se tom riziku, neprimjereno puno i tu smo vodili bitku s njima."
Je li po vama tu bilo tzv. shadov bankinga dakle, prikrivenog kreditiranja Agrokora, preko faktoring kuća u vlasništvu banaka?
"Na neki način mi smo i to spriječili. Previše su se izložili, mi smo rekli onda: Ne, ne možete toliko. To smo rekli njima, to smo rekli Agrokoru. Onda su se sveli u okvire koji su zadani, 25 posto kapitala. Međutim, oni su nalazili druge načine da to rade, jedan od njih je faktoring društva. Onda smo mi počeli konsolidirati faktoring društva. Onda nisu ni to mogli. Onda su dobavljači radili preko mjenica. Mi smo godinama to radili, bilo je teško. Mi u svom instrumentariju smo imali samo prekršajne kazne, novčane. Predložili smo u jednom trenutku da se tako nešto proglasi kaznenim djelom, jer onda su ljudi oprezniji. Bilo je povuci-potegni cijelo vrijeme."
Vratimo se na ono pitanje s početka, dakle proglašeni ste najboljim bankarom Srednje i Istočne europe jer ste uspjeli zadržati stabilnost tečaja i cijena i u vrijeme najveće recesije, nije li to neprirodno stanje, obzirom da je normalno da tečaj pada kada pada i gospodarstvo?
"U trenutku krize smo snažno povećavali likvidnost, štampali novce, a u isto vrijeme smo održavali stabilnost tečaja, što je u biti suprotstavljeno. Pomogli smo da se kamatne stope spuste, ali smo zadržali stabilan tečaj. S druge strane u bankovnom sustavu smo povećavali rezervacije banaka po lošim kreditima jer su strahovito narasli, recimo svaki treći kredit poduzećima se nije vraćao. Bio je nenaplativ. Onda smo mi natjerali banke da povećaju rezervacije za kredite kako bi ostale stabilne, a u isto vrijeme da ne smanjimo dostupnost kredita."
Hoće li Hrvatska tu recesiju opet dočekati spuštenih gaća, jer ekonomisti kažu da ovo smanjenje javnog duga i proračunski suficit s kojim se hvali ministar financija uglavnom dugujemo pada kamata, pa Hrvatska jeftinije refinancira svoje stare dugove? Čim kamate narastu hoćemo li opet biti u banani?
"Bankovni sustav je u ovom trenu pripremljeniji na krizu nego prije, vjerujem da ju može proći. Krize uvijek dolaze nenajavljeno. Postoji puno rizika- Italija, trgovini rat između SAD-a i Kine ako eskalira, postoji ogromna količina duga. Naš bankovni sustav je bolje kapitaliziran, manje ovisi o financiranju u inozemstvu nego što je to prije bilo."
U slučaju nove recesije, rast kamatnih stopa je izvjestan. Postoji opasnost da ćemo se suočiti s velikim problemom?
"Bit će jedno ili drugo. Ili ćemo imat recesiju pa će kamatne stope ostat niže ili ćemo imati usporavanje i onda rast kamatnih stopa. Ja ne vidim da možemo imati kombinaciju jednog i drugog. Moramo se naviknuti da ovakve kamatne stope neće ostati zauvijek, one će ići gore."
