Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
GUVERNER HNB-A

Vujčić: 'Mogući prestanak isporuke plina mogao bi u 2023. godini dovesti do recesije'

Najveći rizik nisu ni inflacija ni kamatne stope, već stanje na tržištu energenata, kazao je guverner Vujčić

Image
Foto: Miroslav Lelas/PIXSELL
Hina/ 3.7.2022. u 11:59
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u nedjelju kako u 2022. godini očekuje stopu gospodarskog rasta od preko 5 posto, što je znatno više od trenutnih prognoza, dok bi mogući prestanak isporuke plina mogao dovesti do recesije u 2023. godini.

Vujčić je podsjetio kako je stopa rasta u prvom kvartalu iznosila 7 posto, a u drugom kvartalu bi mogla biti i veća.

"U trećem kvartalu imamo vrlo dobro stanje bookinga u turizmu pa možemo očekivati bolju sezonu nego u rekordnoj 2019. godini, ne toliko zbog većeg broja dolazaka, koliko zbog rasta cijena i do 40 posto. Dakle tri kvartala će biti vrlo dobra, a u četvrtom se može očekivati usporavanje gospodarskog rasta", rekao je Vujčić na otvaranju 28. ekonomske konferencije HNB-a.

Image
EKONOMSKA OLUJA

Doznajte što je inflacija, recesija, depresija i stagflacija. Slijedi li nam val otkaza i kriza slična onoj 2008.?

Image
EKONOMSKA OLUJA

Doznajte što je inflacija, recesija, depresija i stagflacija. Slijedi li nam val otkaza i kriza slična onoj 2008.?

Najveći rizik nisu ni inflacija ni kamatne stope, već stanje na tržištu energenata. Moguće je da će prestati isporuka plina, što bi u 2023. godini moglo dovesti do recesije. Vujčić je istaknuo kako je HNB do sredine godine očekivao daljnje ubrzanje stope inflacije, dok se za 2022. godinu očekuje stopa inflacije blizu 10 posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

"Naša inflacija, ali i u drugim zemljama, prvenstveno je posljedica rasta energije i hrane. Cijena energije ovisi u znatnoj mjeri o ratu u Ukrajini, premda je počela rasti i prije toga pa je rat samo dodatni razlog za rast". Dok je stanje takvo teško je očekivati smirivanje rasta cijena energije, iako će se bazni efekt promijeniti, kaže guverner HNB-a.

"U pandemijskoj krizi cijene energenata bile su na povijesnom minimumu, a sada rastu zbog rasta potražnje i oporavka ekonomija, a rat u Ukrajini je dodatni pritisak”, rekao je Vujčić i dodao kako Vlada treba sama odlučiti kojim instrumentima utjecati na cijene hrane i energije.

Upravo se čita

Image
još jedan opoziv

Ovaj proizvod povlači se iz trgovina jer sadrži hepatitis E virus

"Što duže traje ovakva kriza, to je vreća tih instrumenata sve praznija”, ocijenio je Vujčić. Poručio je da je u interesu Hrvatske prijeći na euro uz najmanji utjecaj na cijene, a zbog visoke stope inflacije učinak će biti marginalan.

"Ne treba se zbog toga brinuti. Veći razlog za zabrinutost je rast cijena energije i hrane zbog drugih razloga. Već sad je pozitivan učinak u najavi promjene rejtinga te na financijskom tržištu, jer Hrvatska u ovom trenutku ima niže troškove financiranja i zaduživanja, nego da ne ulazi u eurozonu. Tržišta su to ugradila u kamatne stope. U zemljama EU koje ne ulaze u eurozonu kamatne stope su znatno više nego u Hrvatskoj”, rekao je Vujčić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Dugo razdoblje niskih pa i negativnih kamatnih stopa Europske središnje banke prouzročilo je 'selidbu' novca u nekretninski sektor, što je doprinijelo rastu cijena nekretnina.

"Veliki dio tog rasta ne dolazi iz kupovine financirane kreditiranjem. Oko 50 posto svih transakcija je bez kredita pa nema tolikog rizika za stabilnost bankarskog sustava, nego do 2009. godine. Rast cijena uzrokuje da su nekretnine manje priuštive mladima i onima koji prvi put kupuju. Rast cijena kamata smanjit će pritisak na tržište nekretnina”, izjavio je Vujčić.

Na ekonomskoj konferenciji HNB-a bit će govora o novi izazovima nakon pandemijske krize a prije svega o inflaciji koja se nakon dugo godina povećala.

"„Budući da od 1. siječnja 2023. Hrvatska ulazi u eurozonu, razgovarat ćemo i o dosta europskih tema, od fiskalnih pravila i monetarne politike do očekivanog povećanja kamatnih stopa. Govorit ćemo i o problemu opskrbnih lanaca koji dovodi do rasta cijena i zastoja u proizvodnji, kao i o energetskoj krizi kao posljedici geopolitičkih tenzija i rata u Ukrajini”, naveo je Vujčić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
Hina/ 3.7.2022. u 11:59
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Image
'zdravstvo se raspada'

Vidović Krišto proziva Plenkovića: 'Hitna je diskutirala s Matijanićem, a Jandrokovića su vozili na snimanje pluća'

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Imaš priču? Javi nam se!

Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.

Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!

Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.

Pošalji priču