21. POVORKA PONOSA / Zagreb Pride za RTL.hr ususret povorci: 'Na prvoj smo napadani, desetljeće kasnije isto. Danas? Bolje je'

Image
Foto: Jurica Galoic/PIXSELL

'Na prvom Prideu bilo je više od 30 napada za koje i do sada nitko nije odgovarao', kazao je Franko Dota

4.6.2022.
8:00
Jurica Galoic/PIXSELL
VOYO logo

'Dajte nam naša četiri zida!' slogan je današnjeg 21. Zagreb Pridea. Prije 20 godina, po prvi je put u Hrvatskoj održana Povorka ponosa lezbijskih, gej, biseksualnih, transrodnih, interspolnih i queer osoba koja je bila popraćena mržnjom i velikim brojem incidenata. Je li danas situacija bolja, ali i u kakvom je sjećanju njemu ostao taj 29. lipanj 2002. godine, rekao nam je Franko Dota iz Zagreb Pridea.

„Ja 2002. godine nisam bio u organizaciji Pridea, već sam bio prisutan kao građanin. Došao sam podržati organizaciju, sam događaj i našu zajednicu. Ta se Povorka ponosa održala u sasvim drugim okolnostima, kako u društvenim tako i u drugačijoj klimi u Gradu i državi. To je bio lipanj 2002. godine, već je oko dvije godine na vlasti bila Trećesiječanjska koalicija predvođena premijerom Ivicom Račanom. Spojile su se povoljnije društvene i političke okolnosti za organizaciju Pridea“, kazao je Dota.  

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bilo je više od 30 napada

Prisjetio se vrlo nemilih događaja i prijetnji koje su se dogodile toga dana.

„Većina nasilja, prijetnji i mržnje koja se dogodila taj dan kada je povorka prolazila vrlo kratkom kružnom rutom, od Zrinjevca do Zrinjevca, je pokazala koliko će ova dvadesetogodišnja borba biti i dugotrajna i mukotrpna. Na toj su povorci, osim što je već na početku bilo incidenata po gradu, fizički napadnute i osobe koje su se s pravom ili bez prava povezivale s povorkom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
VELIKA ISPOVIJEST /

Renato je javno gay već 10 godina: 'Napali su me, dobio sam šaku u glavu. Ali mislim da Hrvatska napreduje'

Image
VELIKA ISPOVIJEST /

Renato je javno gay već 10 godina: 'Napali su me, dobio sam šaku u glavu. Ali mislim da Hrvatska napreduje'

Najavljeni voditelj skupa je bio napadnut prije samog početka skupa pa se mijenjao voditelj. I nakon što se povorka razišla bilo je incidenata. Bilo je između 30 i 35 fizičkih napada za koje i do sada nitko nikada nije odgovarao. Također, za vrijeme održavanja skupa na Zrinjevcu je na okupljene bačen suzavac. Bilo je i simbolički vidljivo koliko su okolnosti bile teže“, ispričao je.

'Razlika postoji'

Ipak nakon 20 godina od prvog Pridea, stanje ide na bolje i razlika je vidljiva. Nasilja je manje i broj sudionika svake je godine sve veći, kaže.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„U svakom slučaju možemo reći da se u dvadeset godina upornog, ustrajnog i hrabrog održavanja Prideova, svakako pokazuje da imaju smisla. Kada ljudi pitaju čemu Pride, dovoljno je pogledati snimke prvog Pridea i kako to izgleda zadnjih godina i kako se nadamo da će izgledati ovogodišnji. Sada imamo priliku vidjeti povorku koja je mnogo brojnija, prevladavaju mladi ljudi i ljudi iz zajednice koja ima puno veću podršku i u društvu i kulturi i u institucijama. Razlika postoji!

Evidentno je da je količina nasilja i nerazumijevanja koja je postojala ne samo prve godine, nego i gotovo prvo desetljeće, sada manja. Zašto je to tako? Upravo zbog toga što se povorka održava kontinuirano svake godine. Treba vremena da se te poruke prošire i prime i tako jedan dio javnosti i društva počinje bolje razumijevati tko smo, što tražimo i zašto je bitno da postoje Prideovi. Uostalom najbrojnija smo manjina u zemlji“, poručuje Dota.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I broj policije i atmosfera na recentnijim Povorkama dosta je drugačija.

„Ako uspoređujemo fotografije i ono što ja mogu reći koji sam bio na većini Prideova je da je broj policajaca koji su bili prisutni na prvim povorkama i koji su prisutni zadnjih pet do šest godina osjetno manji. Broj sudionika je povećan deset do dvadeset puta. Na prvom Prideu je bilo možda 250 do 350 ljudi, dok sada zna biti između pet i deset tisuća ljudi“, kazao je Dota.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Provedba nekih zakona je loša'

Danas je LGBTQ zajednica zakonski zaštićena i priznata. Radi se na suzbijanju diskriminacije, ali mjesta za napredak ipak ima.

„Kada je započeo hrvatski LGBTQ aktivizam i sam prvi Zagreb Pride, nije postojao niti jedan paragraf niti jednog zakona koji bi štitio i adresirao tematiku vezanu uz seksualnu orijentaciju i rodni identitet. Danas imamo jedan, relativno, iako ne do kraja zadovoljavajući pravni okvir gdje postoji Zakon o suzbijanju diskriminacije. Postoji kazneni zakon u kojem se kao motiv mržnje za počinjenje kaznenog djela navodi i seksualna orijentacija i rodni identitet. Naravno postoji Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola koji parovima, lezbijkama i gajevima, jamči mnoga socioekonomska i druga statusna prava slična braku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I postoji niz odluka sudova koji pokazuju da mi ne smijemo biti diskriminirani ili na bilo koji drugi način ponižavani u našem društvu. Međutim to sve skupa čeka bolju provedbu. Često su u Hrvatskoj zakoni dobri, ali je provedba loša. Dijelom se neki zakoni provode, ali ne dovoljno i ne na način koji bi jamčio punu zaštitu naših temeljnih ljudskih i građanskih prava kao punopravnih i jednakovrijednih građana i građanki ove zemlje. Svi smo građani i građanke ove zemlje i trebamo uživati ista, nikakva veća, prava i zaštitu kao i ostali“, poručio je.

'Radimo 364 dana, ne samo jedan dan'

Između prvog i 21. Pridea, održano je njih 19. U tom je vremenu bilo i teških razdoblja, ali i razdoblja uspjeha. Ono što bih istaknuo kao jedan od najvažnijih rezultata i ishoda ovog dvadesetogodišnjeg zalaganja za našu jednakost i prihvaćenost je da je taj jedan dan Zagreb Pridea, općoj i medijskoj javnosti neprepoznatljiviji, ali da tu postoji i ostalih 364 dana u kojima se također radi. Ne postojimo samo na taj jedan dan. Ishod svog tog zajedničkog, dugotrajnog, ustrajnog zalaganja, truda, hrabrosti i novih ljudi je da smo izgradili samosvjesnu, društveno odgovornu i ponosnu LGBTQ zajednicu koja se konstituirala u društveni subjekt u ovoj zemlji. Više nikada nitko neće moći reći vi ne postojite i niste važni!“, zaključio je Franko Dota za RTL.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zagreb Pride i ove godine nastavlja glasnu i snažnu borbu protiv homofobije, bifobije, transfobije, seksizma, šovinizma, mizoginije, rasizma i svih ostalih oblika isključivosti te borbu za društvo solidarnosti, jednakopravnosti, ravnopravnosti i pravde LGBTQ osoba.

Toma
Gledaj od 29.travnja
VOYO logo